Prepusti se užitku slušanja knjiga u mobilnoj aplikaciji book&zvook

PREUZMI APLIKACIJU BOOK&ZVOOK

Dostupna je na platformama Apple App Store i GooglePlay.

IZRADI KORISNIČKI RAČUN

Za registraciju je potrebna samo e-mail adresa.

PRONAĐI ŠTIVO ZA SEBE

Poslušaj besplatne ulomke svake knjige.

SIGURNA KUPNJA

Knjige plati uslugama Apple Pay i Google Pay, putem PayPal naloga, kreditnom ili debitnom karticom.

SLUŠAJ I ČITAJ

Knjige preuzmi u cijelosti ili po poglavljima. Prilagodi brzinu čitanja i unosi bilješke. Slušaj i kada nisi na mreži. Kupljena knjiga zauvijek je tvoja, možeš je obrisati iz uređaja i nanovo preuzeti neograničen broj puta.

IZBOR AUDIO IZDANJA

Vidimo se u kolovozu

Autor

Gabriel García Márquez

čita

Franjo Kuhar

Traje

2 sati 34 minuta

žanr

roman

Desetgodišnjica smrti Gabriela Garcíje Márqueza obilježava se na izniman način, izdavanjem njegova posljednjeg djela pod naslovom Vidimo se u kolovozu (En agosto nos vemos). Roman je García Márquez napisao desetak godina prije smrti, a pritisnut bolešću koja mu je utjecala na um, u trenutku stvaranja dvojio je želi li ga objaviti. Njegovi sinovi odlučili su da protok vremena donese završni sud o djelu, a kad su ga nakon više godina ponovno pročitali, bili su zadivljeni načinom pisanja i ljepotom same priče i stoga su donijeli odluku o objavi romana.Vidimo se u kolovozu pripovijeda o ženi na pragu pedesete koja svakog 16. kolovoza odlazi na karipski otok kako bi položila gladiole na grob svoje majke i tom prigodom se upušta u kratke ljubavne veze. Njezin inače sretni obiteljski život ostaje neokrnjen, jer na put odlazi sama, a njezin suprug i djeca ne znaju ništa o njezinom iskakanju iz granica konvencija. Ovaj roman izvanredan je prikaz ženstvenosti, seksualnosti i žudnje te je savršeni „grand finale“ opusa Gabriela Garcíje Márqueza.Književni biser za sve ljubitelje slavnog kolumbijskog nobelovca gotovo je simultano objavljen svugdje u svijetu. Ubrzo nakon objave romana na našem jeziku, donosimo i audio izdanje koje stoje među rijetkim audio izdanjima ovog romana. Naracija usredotočena na ženski lik pred vama je u zanesenoj izvedbi dramskog prvaka Franje Kuhara.Gabriel García Márquez (1927., Aracataca, Kolumbija – 2014., Ciudad de México) jedna je od najvećih i najutjecajnijih figura svjetske književnosti. Dobitnik Nobelove nagrade 1982. godine, on je romanopisac, autor pripovijetki, eseja, filmski kritičar, pisac filmskih scenarija. Nadasve, on je intelektualac posvećen rješavanju velikih problema našega doba. Ponajprije onih koji pogađaju njegovu voljenu Kolumbiju, ali i cijelu Latinsku Ameriku.On je najistaknutiji predstavnik takozvanog magijskog realizma, u kojemu se povijest i mašta isprepleću i pretaču u živu književnost koja diše svim svojim porama. On je, konačno, tvorac jednog od pripovjedačkih svjetova prepunih značenja što ih je španjolski jezik podario 20. stoljeću.© GABRIEL GARCÍA MÁRQUEZ i nasljednici G. G. MÁRQUEZA © za hrvatsko izdanje VBZ 2024.

Depra

Autor

Aleksandar Stanković

čita

Aleksandar Stanković

Traje

3 sati 2 minuta

žanr

memoari

Kombinirajući prozne zapise i poeziju, poznati televizijski novinar Aleksandar Stanković napisao je dojmljivu, hrabru i za hrvatsko društvo izuzetno važnu knjigu; psihičke bolesti poput depresije još uvijek su golemi društveni tabu i tema o kojoj se teško progovara. „Napisao sam knjigu o depresiji želeći prenijeti svoja iskustva ljudima koji se bore s tom bolešću i dati im nadu da se može i treba boriti s tim. S druge strane, knjigu sam napisao zbog toga da bih, ako je moguće, barem za milimetar, destigmatizirao tu bolest o kojoj ljudi relativno malo znaju, a imaju puno predrasuda“, kaže autor. Glas Aleksandra Stankovića, poznat s malih ekrana kao odlučan i čvrst, u audio izdanju ove kronike o dugogodišnjoj borbi s depresijom dolazi do nas u intimnijoj posturi, krhkiji od onoga na što smo navikli. No, Stanković upravo tim pomakom postiže snagu iskrene ispovijesti. Aco je secirao simptom po simptom depresije u cijeloj njezinoj težini. Najveća dobit ove knjige je pokušaj da se destigmatizira psihijatrija i depresija. Aco je uspješna osoba koju svi ‘znamo’. I on odjednom dođe i kaže: evo me, ja sam ovdje i borim se s depresijom već godinama. Dakle, mi možemo patiti, biti bolesni, ali i živjeti i biti vrijedni i prihvatiti svoju bolest. (dr. Petrana Brečić)Iznenadio me Aco, u prve dvije-tri stranice je rekao sve u čemu sam se našao, a to je da je sve krenulo napadom panike. Kada sam to pročitao bio sam sretan, ali na čudan način. Našao sam svoju patnju u njegovoj patnji. To je u biti bit toga što ova knjiga predstavlja. Mnogi ljudi će se naći u njoj i bit će im lakše. (Edo Maajka)Britko, bez uvijanja, uljepšavanja, prikrivanja. Bravo za hrabrost i smjelost. Podsjetnik da nismo sami u svojim borbama i da je važno razgovarati o mentalnom zdravlju.Mislim da ovo knjiga može pomoći ljudima, korisna je i dobra. Iako se sama ne borim sa depresijom, sada je sigurno bolje razumijem.Aleksandar Stanković (1970) rođen je u Baškoj Topoli, a djetinjstvo provodi u Karlovcu, zatim Zagrebu. 1995. diplomirao je pravo pri Sveučilištu u Zagrebu, a potom se zaposlio na Prvom programu Hrvatskog radija u Informativno političkoj redakciji kao novinar i urednik. Od 2000. na HTV-u uređuje i vodi emisiju Nedjeljom u dva. Autor je dokumentarnih filmova Moje želje moji snovi (2004) i Tata ide u pan (2005). U putopisnom serijalu Vjetar u kosi spojio je ljubav prema motociklima i novinarstvu. Objavio je zbirke poezije Jutra pobijeđenih (2001), Igor Mandić na mjesecu (2010) i Uglavnom su me voljele starije gospođe (2011), te knjigu Sto faca i Aca (2013). Za svoj rad nagrađen je godišnjom nagradom HRT-a za radijsku emisiju Poligraf (1999), nagradama HND-a "Marija Jurić Zagorka" za najbolji talk show (2000) i "Novinar godine" (2009).

Sapiens: kratka povijest čovječanstva

Autor

Yuval Noah Harari

čita

János Römer

Traje

17 sati 56 minuta

žanr

publicistika

Višemilijunski bestseler od sada i u audio izdanju. Spremite se na uzbudljivo umno putovanje.Yuval Noah Harari osporava sve što znamo o čovjeku. U ovoj smjeloj i zapanjujućoj audio knjizi renomirani povjesničar istražuje tko smo, kako smo došli ovdje i kamo idemo. Što nas čini briljantnima? Što nas čini smrtonosnima? Što nas čini Sapiensima?Zemlja je stara 4,5 milijarde godina. U samo djeliću tog vremena osvojila ga je jedna vrsta među bezbroj drugih: mi. Mi lutamo Zemljom svega 200 000 godina - ali smo u to vrijeme učinili više da promijenimo lice planeta nego bilo koje drugo stvorenje. U svom provokativnom bestseleru Harari upućuje slušatelje na putovanje kroz povijest čovječanstva, od kamenog doba do danas.Vrsni domaći spiker Janos Römer vješto nas vodi kroz ovaj temeljit, istraživački rad, koji nam u hrvatski jezik dolazi u vrckavom prijevodu Predraga Raosa, i svojom intelektualnom izvedbom nalazi savršen ton za ovu zadivljujuću audio knjigu.'Pripremite se da vas ova knjiga oduševi'. Jedna od Guardianovih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća.Većina knjiga o povijesti čovječanstva slijedi ili povijesni ili biološki pristup, ali Yuval Noah Harari razbija kalup ovom vrlo originalnom knjigom koja počinje prije oko 70.000 godina pojavom moderne spoznaje. Od ispitivanja uloge koju su ljudi u razvoju igrali u globalnom ekosustavu do crtanja uspona carstava, Sapiens integrira povijest i znanost kako bi preispitao prihvaćene narative, povezao prošli razvoj sa suvremenim problemima i ispitao specifične događaje u kontekstu većih ideja.Ova knjiga nas također tjera da gledamo naprijed, jer su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ljudi počeli kriviti zakone prirodne selekcije koji su upravljali životom u posljednje četiri milijarde godina. Stječemo sposobnost dizajniranja ne samo svijeta oko sebe, već i sebe. Kamo nas to vodi i što želimo postati?prof. Yuval Noah HarariProf. Yuval Noah Harari (Izrael, 1976.) je povjesničar, filozof i autor nekoliko bestselera: Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice, 21 lekcija za 21. stoljeće i Sapiens: Rođenje čovječanstva. Doktorirao je na Sveučilištu Oxford 2002., a trenutno je predavač na Odsjeku za povijest pri Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Diljem svijeta predaje o temama koje istražuje u svojim knjigama. Autor je niza članaka za publikacije kao što su The Guardian, The Financial Times, The New York Times, TIME i The Economist. Tijekom 2020. Harari je govorio i pisao o globalnoj krizi povezanoj s pandemijom virusa COVID-19, te raspravljao o implikacijama pandemije na CNN-u i BBC-u. Njegov članak na temu ruske invazije na Ukrajinu u The Guardian Opinion najčitanije je mišljenje svih vremena. Knjiga je objavljena u suradnji s izdavačkom kućom Fokus, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.

Svjetionik

Autor

Virginia Woolf

čita

Barbara Prpić

Traje

8 sati 46 minuta

žanr

roman

Po svom životu Virginia Woolf bi se teško mogla pripremiti za prevratnika ili obnovitelja stila u književnosti. Pa ipak, unatoč njezinu podrijetlu, načinu života i naobrazbi, otkriva se kao jedna od najznačajnijih pojava upravo u prevratničkoj i eksperimentalnoj književnosti prve polovice XX. stoljeća, posebno u umjetničkoj prozi engleskog jezika. Odrasla je u kući s bogatom književnom tradicijom. Bila je član i jedno vrijeme samo središte skupine intelektualaca poznate pod imenom Bloomsbury Group.To the Lighthouse (u francuskom prijevodu La promenade au Phare, u njemačkom Die Fahrt zum Leuchtturm, a u hrvatskom Svjetionik), ako i nije – kako neki kritici tvrde – najbolje ili najglavnije njezino djelo, svakako je najznačajnije za ovu spisateljicu. Jer, u Svjetioniku su upravo primjerno izneseni značaj i značenje njene proze, za koju se najčešće kaže da je svojevrstan spoj psihologijskih i metafizičkih zasada. U svakom slučaju, upravo taj roman najbolje pokazuje narav i doseg impresionizma-psihologizma-intelektualizma, koji se redovito pripisuje prozi Virginije Woolf. Ona je uvijek poklanjala posebnu pozornost neposrednim osjetima i dojmovima koji hrane naš um, spletu pojmovlja koje je živi sadržaj naše svijesti i načinu kojim nesvjesni i svjesni dio naše duše određuje pojedinca i svijet. Bijaše zapravo obuzeta neposrednom sviješću kao jedinom uhvatljivom odrednicom vanjske cjeline.Iako Svjetionik ima svoju priču, radnju, događajnu osnovicu, ima svoje likove i lica, svoju vremensku odredbenicu od jednog odabranog dana pa do sličnog zbivanja deset godina kasnije, kao i svoju pretežnu prostornu omeđenost otokom, - i od odredljive radnje i prepoznatljivih likova mnogo je važnije nešto drugo: struja osjeta, opažaja, dojmova, pojmova, prisjećaja, osjećaja, ugođaja i misli: živih ulomaka neposredne zbilje svijesti od kojih se sastavlja slikovnica umjetnine. …Tomislav LadanVirginiaWoolf, pravim imenom Adeline Virginia Stephen, rođena je u Londonu 1882., a umrla u Sussexu 1941. Njezini romani Gospođa Dalloway, Svjetionik i Valovi vrhunska su ostvarenja moderne i modernističke književnosti, a eseji Vlastita soba i Tri gvineje temeljna djela feminističke književne i kulturalne kritike.Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Walden

Autor

Henry David Thoreau

čita

Ivan Horvat

Traje

13 sati 38 minuta

žanr

esej

Knjiga Walden, američkog književnika Henryja Davida Thoreaua zasnovana je na piščevu iskustvu života provedenog uz jezero Walden, gdje je proveo razdoblje od 1845. do 1847. u kolibi koju je sam sagradio, pokazujući koliko civilizacija raskida bitnu i živu vezu između čovjeka i prirode.Ovaj esej kultnog statusa u audio verziji obogaćen je impresivnim zvukovima prirode.Ilustracija uz prvo izdanje Waldena. Crtež Thoreauove sestre Sophie. Ticknor and Fields, Boston, 1854. Uvodni tekst Ralpha Walda Emersona čita Zoran Čubrilo.Soundscape: Ivo Vičić, YLE Archives, TransonicaHenry David Thoreau (1817 - 1862), književnik, pjesnik i filozof prirode najveći dio svoga života proveo je u Concordu, u državi Massachussettsu, gdje je počela američka revolucija protiv britanske vlasti. Obrazovan je na Harvardu, bio je veliki čitač, na čak pet jezika. Bio je pod snažnim utjecajem svoga prijatelja Ralpha Walda Emersona i njegove filozofije individualizma. Pripadao je transcendentalistma, skupini kvazi-mističnih progresivnih mislilaca koji su 1830. u Concordu pokrenuli drugu revoluciju - revoluciju američke društvene i vjerske misli. Aktivno je sudjelovao i u onodobnim političkim i etičkim raspravama u kojima se iskristalizirao kao izričiti protivnik politike federalne vlade, posebice njezina ekspanzionističkoga rata protiv Meksika i odbijanja Kongresa da donese zakon protiv ropstva na jugu Amerike. Njegov ogled 'Građanski neposluh' postat će nadahnuće za nenasilne pobunjenike 20. stoljeća. Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Me'med, crvena bandana i pahuljica

Autor

Semezdin Mehmedinović

čita

Boris Ler

Traje

6 sati 20 minuta

žanr

roman

Svaki udar, politički ili srčani, dolazi neočekivano, bez najave, bez objašnjenja, i zauvijek mijenja onoga kome se dogodio. Kada udar pak preživi pisac poput Semezdina Mehmedinovića, neizbježno je da se ta biografska činjenica pretoči u jedinstvenu, neponovljivu prozu. Srčani udar u pedesetoj, na prelasku iz jedne životne dobi u drugu, mijenja ne samo osobu koja ga je doživjela već i njegove najbliže. Me’med, crvena bandana i pahuljica najintimnija je knjiga Semezdina Mehmedinovića, koja kroz naizgled svakodnevne, a opet neobične događaje duboko ponire u međuljudske odnose, u odnose muža i žene, oca i sina. Omeđena bolnicom, iskustvom nemoći, težnjom da se shvati i prihvati promjena vlastitoga ja, prepuna empatije, ona je gotovo medicinski točna dijagnoza ljubavi u svakoj obitelji. Ovo je knjiga koju ćemo na polici držati poput najdragocjenije snježne kugle da joj se utječemo onda kada nam je najvažnije i kada smo potrebni najmilijima. Poetski eksplozivna, do srži pročišćena, Me’med, crvena bandana i pahuljica koktel je vlastitih slabosti i snaga u kojem se precizno odražavaju i izražavaju one najveće i najvažnije teme koje zaokupljaju svakoga – ljubav i smrt, sadašnjost i povijest, bolest i zdravlje, putovanje i ostajanje.“Riječ je o pisanju o onome o čemu je nemoguće pisati. A o čemu opet jedino i ima smisla pisati. Me’med, crvena bandana i pahuljica knjiga je s kojom počinje i završava jedna povijest književnosti. Najusamljenija knjiga ovoga jezika o muškarcu, dječaku i ženi.” - Miljenko Jergović'Roman "Me´med, crvena bandana i pahuljica" pisan je u fragmentalnoj prozi i podijeljen na tri tematske cjeline, u najboljem smislu potvrđuje frazu iz govornog jezika koja kaže da život piše romane jer se radi o autobiografskom romanu koji tematizira srčani i moždani udar, te ne manje važan odnos oca i sina, kao i gorku sudbinu emigranata u današnjem SAD-u. Ono što ovaj roman odvaja od drugih jeste neposrednost iskaza, njegova ljepota, jednostavan i uvjerljiv stil pisanja pun proživljene mudrosti. Malo je knjiga koje u sebi sadrže tako iskren prikaz ljubavi između dvoje ljudi u zrelom dobu. Ova knjiga je napisana rukom odličnog pjesnika i lišena je svake artificijelnosti karakteristične za literarnu hiperprodukciju našeg doba. To je jedna od onih knjiga koju želite imati u svojoj biblioteci, kojoj se možete vraćati i iznova doživljavati istinsko čitalačko zadovoljstvo. Semezdin Mehmedinović romanom "Me´med, crvena bandana i pahuljica" vraća vjeru u dobru literaturu, ona koja zabavlja čitaoce, liječi ga i osvjetljava mračnu zbilju današnjice. (iz obrazloženja Nagrade Meša Selimović)”Mehmedinović je vrhunski pjesnik, pa u ovom jezičkom sprezanju pokazuje sposobnost da poetskom igrom otkrije dubinu svoje filozofije historije i njenog djelovanja na pojedinca. (…) Emotivno potresan, intelektualno uzbudljiv, kompoziciono majstorski vođen kroz poetsko-narativne sekvence, a jezički doveden do savršenstva poetske naracije Mehmedinovićev roman spada u vrhunska djela književnosti na našem govornom području. (iz obrazloženju Nagrade Mirko Kovač)foto: Edvin KalićSemezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao urednik u novinama, tjednicima te na radiju i televiziji. Uređivao je više časopisa za kulturu i bavio se filmom. Godine 1994. nastaje njegov igrano-dokumentarni film Mizaldo, Kraj teatra, koji je izvan konkurencije prikazan na Berlinskom filmskom festivalu. Objavio je zbirke pjesama Modrac, 1984., Emigrant, 1990., i Devet Aleksandrija, 2002., knjigu zapisa, kratkih priča i pjesama Sarajevo Blues, 1995., dnevničku prozu Ruski kompjuter, 2011., knjigu pisama Transatlantic mail, 2009., Autoportret s torbom, 2012., Knjigu prozorâ, 2014., Me'med, crvena bandana i pahuljica, 2017., i Ovo vrijeme sada, 2020. Od 1996. do 2019. živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, sada piše u Sarajevu.Knjiga je objavljena u Godini čitanja uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće

Autor

Katarina Luketić

čita

János Römer, Ivan Horvat, Katarina Luketić, Alen Jelen, Rakan Rushaidat, Srđan Sorić, Nikša Marinović, Zoran Čubrilo, Nataša Janjić Medančić, Urša Raukar

Traje

5 sati 11 minuta

žanr

zbirka eseja

Ova predavanja inspirirana su knjigom Itala Calvina pod nazivom Američka predavanja: šest prijedloga za sljedeće tisućljeće. U njoj je Calvino odabrao šest pojmova – šest književnih vrijednosti koje treba sačuvati i ponijeti u novo tisućljeće. Za njega to su bile: Lakoća, Brzina, Točnost, Vidljivost, Mnogostrukost. Zapravo pet pojmova, a šesti Calvino zbog smrti nije stigao odrediti. Ostao je poznat tek njegov naslov: Dosljednost.Calvinovi su prijedlozi nastali osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je pozvan da održi jedan semestar predavanja na uglednoj katedri „Charles Eliot Norton Poetry“ na Harvardu, gdje su i prije i poslije njega predavali drugi pisci, glazbenici i umjetnici poput Thomasa Eliota, Borgesa, Umberta Eca Toni Morrison, Igora Stravinskog ili Johna Cagea. Riječ je o predavanjima na temu poezije, i to poezije u najširem smislu riječi: znači ne samo kao književne vrste, nego i kao specifičnog koda, imaginacije i komunikacije.Na Calvinovu tragu, gotovo četrdeset godina nakon njega, Katarina Luketić odabire drugih šest pojmova, šest književnih vrijednosti koje iz njezine današnje, kritičarsko-čitateljske vizure treba prenijeti u desetljeće pred nama. Koji su to pojmovi? Koje su to vrijednosti, poetike, iskazi, autori/ce? Zašto se ova predavanja nazivaju balkanskim? I što riječi poput Balkana i balkanske književnosti znače danas i ovdje, a što bi one mogle značiti u budućnosti?Produkcija: Audio Store TransonicaDizajn naslovnice i vizualnih materijala: Željko Serdarević©Katarina LuketićSadržaj:1. ProstornostBalkan, Europa, prostor, reprezentacije, Fernand Braudel, civilizacija, barbarstvo, Italo Calvino, Ljubomir Micić, Barbarogenij, Miroslav Krleža, Hotel Esplanade i Trnje, Deset krvavih godina, malograđanstvo, stereotip, imaginativna geografija2. OtvorenostDanilo Kiš, homo poeticus, homo politicus, hibridnost, heterogenost, uznemirujuća različitost, etnografska retkost, Radomir Konstantinović, Filosofija palanke, duh palanke ovdje i sada, Aleš Debeljak, Tonko Maroević, pluralizam kulture, transnacionalna književnost3. AutentičnostDubravka Ugrešić, Europa u sepiji, Manifest, melankolija, ironija, nostalgija, emigranti, Zygmunt Bauman, korozija identiteta, tekuća modernost, Jurij Oleša, epoha na umoru, novo vrijeme, gubitnici, što i kako u književnosti, forma pod pritiskom, artikulacija4. VišeznačnostKristian Novak, Ciganin, ali najljepši, Romi, Drugi, strah, književna komunikacija, dijalog i dijaloška imaginacija, Jorge Luis Borges, između, mnogostrukost, Mihail Bahtin, polifonija, poezija, Predrag Lucić, Ljubavnici iz Verone5. ImaginativnostSaša Stanišić, Porijeklo, zaborav, pamćenje, vrijeme, izmještenost, emigrantska književnost, Martha Nussbaum, emocije, književna imaginacija, autofikcija, Rita Felski, Semezdin Mehmedinović, Ovo vrijeme sada, Me'med, crvena bandana i pahuljica, fragmenti, književno znanje6. EmancipacijaOlja Savičević Ivančević, Adio kauboju, Dalmacija, imaginarni Mediteran, Jurica Pavičić, nedovršene kuće i nedovršeni poslovi, dominacija, periodizacija, nova generacija, ženski lik i iskustvo, rodna asimetrija, western, užitak u tekstu, očaranost, tišina Katarina Luketić, esejistica, književna kritičarka i urednica. Rođena je u Sarajevu, a odrasla u Zagrebu. Završila je studij komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je pohađala poslijediplomski studij književnosti. Autorica je studije Balkan: od geografije do fantazije (2013. i 2020). Tekstove raznih žanrova objavljuje u kontinuitetu od sredine 1990-ih do danas u brojnim tiskanim, radiotelevizijskim i elektroničkim medijima te stručnim i znanstvenim časopisima u zemlji i regiji. Suosnovala je izdavačku kuću Pelago u kojoj je odabrala i uredila više desetaka naslova s područja teorije i povijesti kulture i književnosti. Bila je jedna od pokretačica i urednica dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja Zarez (1999.). Od 2020. je glavna urednica portal za književnost i kritiku Kritika-hdp. Kao nezavisna istraživačica bavi se temama imaginacija i reprezentacija te odnosa između politike, identiteta i kulture na širem balkanskom i post/jugoslavenskom prostoru.

Mali princ

Autor

Antoine de Saint-Exupéry

čita

Ivan Horvat

Traje

1 sati 38 minuta

žanr

novela

„Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo“, samo je jedna od mnogih poznatih misli koju donosi ova alegorijska pripovijest o ljubavi, odgovornosti, žrtvi, radosti i životu. Humanost Maloga princa osvojila je čitatelje, djecu i odrasle diljem svijeta. Taj fantastičan roman prati tajanstvenog dječaka koji živi na nekome drugom planetu, razgovara s biljkama i životinjama te putuje po zamišljenom svemiru u kojemu se događaju stvari koje na Zemlji fizički nisu moguće. Ova suvremena bajka, baš kao i druge autorove knjige, govori o veličini čovjeka, o njegovoj snazi, prijateljstvu i ljubavi. Mali je princ preveden na više od 180 jezika. Objavljen u Parizu 1943.Produkcija: Audio Store TransonicaAntoine de Saint-Exupéry rođen je 1900. godine u Lyonu, u Francuskoj. Izgubio je oca kad su mu bile samo četiri godine, a sa sedamnaest gubi mlađeg brata. S njim i sa sestrama proveo je neobično, skrovito i snovito djetinjstvo, o kojem će jednom kasnije napisati: "Potječem iz djetinjstva kao što netko potječe iz neke zemlje." Odano je volio svoju majku; pisma koja joj je uputio činit će poslije njegove smrti posebnu knjigu. Antoine de Saint-Exupéry prvi put leti 1912. godine. Bavio sematematikom i tehničkim izumima. Već u njegovim ranijim djelima Noćni let (nagrada Femina, 1931.) i Zemlja ljudi (Grand-Prix Francuske akademije, 1939.) nazire se biće svjetlosti – Mali princ. Pisac će slijediti svog zvjezdanog junaka i doslovno. Godinu dana nakon objavljivanja knjige sudjeluje u ratu leteći u izviđačkom avionu. Nestaje nad Sredozemljem 31. srpnja 1944.

Nevidljiva Iva (odabrane pjesme)

Autor

Zvonimir Balog

čita

Maja Katić, Dunja Fajdić, Boris Miholjević, Zrinka Kušević

Traje

0 sati 35 minuta

žanr

dječja poezija

Netko zvoni! Tko je to? Glasovi. Koji glasovi? Glasovi mali, glasovi veliki, zvonki, tihi, tajnoviti, promukli, iskusni, nevini; glasovi razni došli su vam ispričati, otpjevati, prošaptati, objasniti sve što vas zanima. Otkrit će vam što to kuka u kukurijeku, što prvo radi mačak kad se probudi, gdje je noć danju, što jede vatra, zbog čega ima glavu čavao ... I razne druge stvari o svemu i svačemu. O vinu, o vodi, o visibabama, općenito o cvijetu, o općenitom klimatanju, o ljuljački, o jednoj nevidljivoj djevojčici. Nevidljivoj, da. Ne vjerujete? Poslušajte ...._.NajprijeKako se pravi pjesmaŠto se od vode praviŠto se pravi od vinaVodaVoda za pranjeVoda se praviDa sam kraljKako se pravi raspoloženje udvojeVisibabaKlim se klimataoNevidljiva IvaKad je Jelica pravila jeloZaštoIgra ocvalog cvijeta i vjetraLjuljačka na orahuKukuMože liNištaŠto znače ružeRadni dan jednoga mačkaStari mačakBio jedan zrakMoja zvijezdaGdje tko spavaSvjetlostVatraSvaka glava svoju kapu imaGlava čavlaPaukNegdje u nekoj - zemlji dalekojKako je svraka intervjuirala psa stihove govore: Boris Miholjević, Maja Katić, Zrinka Kušević, Dunja Fajdić, Ilija Vujić, Vini Novosel, Zvonka Brazzoduro pjeva Pavle Brazzoduro uz klavirsku pratnju i aranžmane Marka Marićasnimanje i oblikovanje zvučne slike: Dino Brazzodurosnimljeno u studiju RadioTeatra Bajsić i prijateljiilustracija: Ana Kolegagrafički dizajn: Zrinka Horvat Boris Miholjević

Što sam naučio na planini

Autor

Milan Majerović-Stilinović

čita

Milan Majerović-Stilinović

Traje

4 sati 13 minuta

žanr

zbirka kratkih priča

O osjećaju života, o tome je ovdje riječ. Možda i o glagolima. Hodati, željeti, misliti, sumnjati, izdržati, penjati se, spuštati, putovati, uživati, voljeti, dijeliti... Naročito o glagolu biti, biti zdravo, biti posve i biti unutra. Biti čovjek, roditelj, biti na otvorenom i biti dio veće priče, mnogo veće od tebe. Da u njoj nema planina i staza koje prepoznajemo, onih s imenom i prezimenom, vrlo stvarnih, od Medvednice do Dinare, mogli bismo pomisliti da je planina u ovoj knjizi samo izgovor. Ali nije. Što sam naučio na planini Milana Majerovića-Stilinovića osobita je, endemska biljka – nezamjenjivo planinska. Jedinstvena zbirka priča, uspona i spustova, staza markiranih i zaraslih, malih i velikih čuda koja čekaju i na vas. Ako se malo pokrenete. Ako otvorite oči. Knjiga koja, zajedno s pričama s puta, donosi priču o bivanju na putu i ona koja, uz malo sreće, neće završiti ni kada je pročitate sjajne tekstove koji je čine. --Roman SimićOva knjiga je dnevnički zapis, putopis, self-help, poezija i proza, sve to i ništa od toga. Zbog nje mi se pišu nove pjesme, svira mi se usna harmonika na planinskoj stazi. Zbog nje želim kuću na Velebitu u kojoj ću svojoj kćeri pričati o tome što je sve barba Milan naučio na planini. --Aljoša ŠerićPred vama je audio izdanje knjige koja nam dolazi u autorovoj interpretaciji obogaćeno glazbom Mateja Meštrovića s albuma Zvuci Velebita i nagrađenog solo pijanističkog albuma Piano Waves.Milan Majerović-Stilinović i Matej Meštrović / foto: Filip KovačevićMilan Majerović-Stilinović rođen je 1972. Kao diplomirani i slobodni novinar radio je u dnevnim listovima, na radijskim postajama, web portalima i internetskim televizijskim programima. Još uvijek prepoznatljiv kao TV reporter, urednik i voditelj, posljednjih godina radi kao samostalni savjetnik za odnose s javnošću. Početkom 2019. pokrenuo je blog 'Što sam naučio na planini' koji je postao osnovom za njegovu prvu knjigu. Sretno i veselo sa suprugom i troje djece živi u Zagrebu, podno Medvednice, uvijek u niskom startu za odlazak u planinu.

Knjiga o jugu

Autor

Jurica Pavičić

čita

Nikša Marinović

Traje

9 sati 58 minuta

žanr

zbirka eseja

'Knjiga o jugu' Jurice Pavičića, našeg ponajboljeg kroničara i kritičara mediteranskog juga, nije priča o mitskoj utopiji gdje se živi vječno, neopterećeno ljeto. U nizu sjajnih eseja kojima tematizira hrvatski, srednjoeuropski i sveeuropski jug, odnosno Dalmaciju, Jadran i Mediteran, Jurica Pavičić se bavi tim prostorom kao prostorom nedovršene modernizacije, ubrzane gentrifikacije, opustošenim prostorom isključenim iz progresa i osuđenim na stalne početke iznova. Izbacujući iz narativa stereotipne turističke slike, a opisujući kulturnu povijest bure, trajekata ili vikendica, ovim testovima autor konstruira jadransku antropologiju. Možda i najintimnija Pavičićeva knjiga donosi i nekoliko autobiografskih eseja u kojima propituje kako su ideologije kolektivna povijest 20. stoljeća oblikovale sudbine njega i njegovih predaka --Adriana PitešaRiječ je o tekstovima esejističkog karaktera u kojima Pavičić ispisuje zasebnu antropologiju Jadrana i prostora s kojim on graniči, antropologiju u kojoj će se s vremenom kao ključne kristalizirati teme odnosa imaginacije i realnosti, moderniteta i destrukcije, memorije i budućnosti, projekcija o identitetu i stvarnog identiteta. Pavičićeva knjiga dijelom popunjava jednu polupraznu knjišku policu s oznakom: Mediteran, mediteranstvo i mediteranizam. -- Katarina Luketić'Knjiga o jugu' jednako je zanimljiva onima koji prate autorov kolumnistički rad, ali i onima koji se s njegovim pismom tek susreću i upoznaju preko priča o jednom, najčešće ljeti, medijski idealiziranom kraju u kojem se, kao, samo kupa, sunča, gradela i svijet promatra iza stakala sunčanih naočara. 'Knjiga o jugu' je oda jugoslavenskoj i socijalističkoj industrijalizaciji, urbanizaciji, konceptu javnog stanovanja, spomeničkoj baštini socijalizma, velikim infrastrukturnim zahvatima – od hotela u okolici Makarske, preko Jadranske magistrale, pa do tvornica poput Dalmatinke ili Jugoplastike – uz kritički osvrt na negativne posljedice i pronalaženje tragova onih pozitivnih, od kojih je posebno važno žensko oslobađanje koje došlo kroz sinjske i druge proizvodne hale. --Emir Imamović PirkeSlobodan u asocijacijama a razumljiv, brodeći od Kukoča i Rađe do rođenog oca inženjera i majke učiteljice, od splitske zgrade u kojoj je odrastao do otoka - škoja Ellis pred New Yorkom, Pavičić je s ovim palimpsestom složio esejistički vrhunac dalmatinske književnosti. Iz medijskog kaosa izvukao je ključne slojeve Dalmacije. -- Željko Ivanjek fotografija naslovnice: Roman Milerdizajn naslovnice: Ana BercJurica Pavičić / foto: Ivana Prijatelj Jurica Pavičić je novinar, pisac, filmski kritičar i scenarist, rođen 1965. u Splitu gdje i danas živi. Novinarstvom se bavi od 1989., a od 2000. je novinar Jutarnjeg lista u kojem piše tjednu kolumnu Vijesti iz Liliputa. Kao prozni pisac debitirao je 1997. romanom"Ovce od gipsa" po kojem je snimljen film "Svjedoci" (2004, režija Vinko Brešan). Autor je osam romana i triju zbirki priča. Prozne knjige su mu prevedene na njemački, talijanski, francuski i makedonski. Po istoimenoj pripovijetci snimljena je TV mini-serija "Patrola na cesti" u režiji Zvonimira Jurića. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture RH

Proljeća Ivana Galeba

Autor

Vladan Desnica

čita

Zoran Čubrilo

Traje

16 sati 29 minuta

žanr

roman

„Proljeća Ivana Galeba“ je najobimniji i najpoznatiji roman Vladana Desnice, objavljen 1957. godine. Smatra se modernim romanom u kojem niz gotovo samostalnih cjelina povezuje svijest glavnog junaka i naratora Ivana Galeba. Ivan Galeb je sredovječni violinist iz dalmatinske obitelji koja je izgubila svoje bogatstvo. Nalazi se u bolnici, u trenutku buđenja nakon operacije, kada počinje promišljati o svojem životu, prošlosti i sjećanjima. Temeljni princip u kompoziciji romana je asocijativno vezanje sjećanja sačinjenih od slika, misli i tek periferno događaja. Ivan Galeb se tako u bolničkoj sobi prisjeća najvažnijih i najupečatljivijih epizoda iz vlastitog djetinjstva i života općenito, često obraćajući pažnju na detalje vezane za svjetlo, mirise ili osjećanja koja su vezana za situacije u kojima se nalazio. Kroz razmišljanja o događajima nadovezuju se gotovo esejistička razmišljanja o životu i različitim filozofskim pitanjima, kao što su ljepota, umjetnost, književnost, religija, smrt i mnoga druga. Glavni junak neprestano se nalazi u borbi svijesti između svjetla i tame, dobra i zla, ali u konačnici spoznaje „mir s radošću i s bolom“. Temeljna svjetonazorska misao Vladana Desnice je da se čovjek nalazi između dviju provalija: provalije beskonačnosti i provalije smrti. Ta svevremena dvojnost oplemenjena autorovom lucidnom mudrošću, igre su proljeća i smrti..."Proljeća Ivana Galeba" s podnaslovom "Igre proljeća i smrti” je meditativno-analitički roman, jedan od najboljih ostvaraja poslijeratne hrvatske narativne proze koji Desnicu predstavlja kao antologijskog pripovjedača dojmljiva iskustva i životne mudrosti i čini "vrhunac njegova umijeća i umjetnosti, „djela kasnog modernizma, najava skepticizma postmoderne“. -- M. SolarRijetki su književni putovi bili tako trnoviti i prepuni prepreka kao što je to slučaj Vladana Desnice, pisca koji je s ozbiljnim objavljivanjem počeo tek u svojoj četrdeset i petoj godini, da bi rana smrt prekinula njegov stvaralački luk već u šezdeset i drugoj godini života. Kroz nešto više od desetljeća i pol, svim dodatnim nepogodama i protivljenjima usprkos, on se opravdano nametnuo kao jedan od najvećih prozaika i najizgrađenijih intelektualaca u čitavom kulturnom prostoru nekadašnje države, kao književnik doista univerzalnih dometa koji čini čast jeziku na kojemu piše i bitno afirmira sredinu iz koje polazi. Desničino djelo pjesnik i esejist Tonko Maroević ocijenjeno je kao vrhunac sredozemnih iskustava u hrvatskoj književnosti. Vladan Desnica, romanopisac, pripovjedač, dramatičar, pjesnik, esejist, prevoditelj, scenarist i kritičar, rodio se u Zadru 17. rujna 1905. godine. Gimnaziju je pohađao u Zadru, Šibeniku i Splitu, a pravni fakultet je završio u Zagrebu. Studijsku godinu 1927./28. proveo je u Parizu, proučavajući estetiku, glazbu i povijest umjetnosti. Radio je kao advokat i sudac u Splitu; ratne godine dijelom provodi u Zadru i na obiteljskom imanju u Islamu Grčkom, da bi 1945. godine došao u Zagreb, zaposlivši se u Ministarstvu financija. 1949. godine napušta službu i živi kao slobodni književnik do smrti 4. ožujka 1967. godine. Prve je pjesme, pripovijetke, eseje i prijevode objavljivao u tridesetim godinama, ali je u književni život zapravo stupio kasno, 1950. godine, objavljivanjem romana »Zimsko ljetovanje«, a svoj iznimni literarni dar potvrdio je s dvije knjige pripovjedaka, tiskane 1952. godine (»Olupine na suncu«) i 1955. godine (»Proljeće u Badrovcu«). Neosporan vrhunac opusa predstavlja roman »Proljeća Ivana Galeba«, koji je Desnica pisao dvadesetak godina, prvi put je objelodanjen 1957. godine, a potom objavljivan u tridesetak izdanja i prevođen na mnoge jezike. U tom je djelu sintetizirao gotovo sva svoja iskustva i u obliku predsmrtnog monologa protagonista stvorio roman-esej, roman-simfoniju ili »roman-spužvu«, pogodan da spoji istančanu evokaciju zbilje s dubokom meditacijom o prolaznosti i smrti.

Ponoćni boogie

Autor

Edo Popović

čita

Vilim Matula

Traje

3 sati 8 minuta

žanr

roman

Preziranje oficijelne kulture i normativnog življenja ponukalo je Popovića da izabere melankolično stajalište vječnog luzera, a naoko "grubog momka" u nužnom plivanju kroz neinstitucionalizirano pa i alternativno "podzemlje" zagrebačkog života: kroz bezbroj nasumičnih, jednonoćnih veza i grubih gesta, kroz pivo i adoriranje vlastitim filmsko-literarnim junacima... --Branko MalešKod Popovića postoji Tom Waits, ali Presley baš ne. Ma, posredno on spominje Marqueza i “Casablancu”, no četiri je godine čitao isključivo: “Sportske, Kamova, Viana, Huizinga, njegovu Jesen srednjeg vijeka, Celina, Blochov Princip nada, Texte: der RAF Crvenih brigada, Handkea, Devet priča, Salingera i Rakovu obratnicu, Millera”. I tu bi trebalo potražiti njegovu pripovjedačku poetiku, koja ne mari za kontinuitet i koherentnost, već se temelji na fragmentu i na začudnoj poveznici: paraboličnoj metafori, kojom može poantirati i razriješiti sve što poželi.Tkogod bi mogao reći da Popovićeve priče govore o tipu, “Popoviću”, koji ide s jedne ženske na drugu poput bumbara, a između njih otvara pivo i za cijeli mu svijet puca k. Pisac je od socijalističkog omladinca napravio antiheroja koji pored živog komada izvodi “drkicu”. Drugim riječima, zagrebao je po sjenama grafita po novozagrebačkim pothodnicima i ondje otkrio baš to čime se književnost bavi u boljim trenucima, dakle međuljudske odnose. Izgleda plitko, ali meni nije: doselivši se iz Livna ili s Trešnjevke stanovnici Dugava nisu postali ni manji, ni lošiji ljudi.Popović je rijedak spisateljski svat koji započne kratku priču o nekakvoj ženskoj da bi je pretvorio, zatim, u sasvim drugu dilemu: je li ovo fikcija ili fakcija (Pjesma zaboravljenog telefona). Cura može biti Nana ili Snježana, ali pripovjedač, on je uvijek jedan te isti: Popović. Njegova bolna iskrenost prema čitatelju prelazi svaku mjeru. --Željko IvanjekEdo Popović - 1957. - rođen u Livnu - 1968 - dolazi u Zagreb - 1976 - upisuje FF - 1980-1982 - radi u pilani Ostermann, čita Kamova i Heinekena - 1982-1983 - black-out - 1983-1986 - pleše Midnight Boogie negdje između Zagreba i BerlinaEdo Popović/ foto: Jozo Ćurković

Grobnica za Borisa Davidoviča

Autor

Danilo Kiš

čita

Predrag Miki Manojlović

Traje

4 sati 15 minuta

žanr

knjiga novela

Ovo iznimno značajno i kompleksno djelo, zbirka pripovijedaka ili roman, u kojem se prelamaju činjenice i imaginacija, surova povijest i sugestivna naracija, govore o stradanjima u komunističkim gulazima Sovjetskog Saveza. Nastalo je i objavljeno 1976. kao piščev odgovor njegovim francuskim studentima koji su, kao i cijela tadašnja 'lijeva' Evropa, zatvarali oči pred postojanjem sovjetskih gulaga. Tih "sedam poglavlja jedne zajedničke povijesti“ kako je i sam autor naznačio u podnaslovu, spada u vrhunske domete srpske i jugoslavenske književnosti. Ova antologijska knjiga o neuništivosti i cikličnosti zla kao i o vječnoj ljudskoj potrebi za njim, osim što je najzaslužnija za Kišev svjetski uspjeh, istovremeno mu je donijela i različite napade i optužbe za plagijat kod kuće te je otvorila najveću polemiku u povijesti jugoslavenske književnosti. Pripovijetke su zasnovane na stvarnim povijesnim događajima i bave se temama političke obmane i izdaje. „Opsednut sam iskustvima iz detinjstva. Opsednut sam holokaustom, nestankom oca, uspomenama na teško ratno detinjstvo. Morao sam da se oslobodim te opsesije. Zato sam o tome pisao. A kada se o tome pedesetih, šezdesetih godina počelo govoriti o komunističkim koncentracionim logorima – gulazima – čije su postojanje francuski intelektualci negirali, tada sam postao opsednut tom temom. Danima i noćima sam o tome diskutovao. Iz te opsesije nastala je Grobnica za Borisa Davidoviča. - Danilo Kiš (1987)Danilo Kiš

Sarajevski Marlboro

Autor

Miljenko Jergović

čita

Mustafa Nadarević

Traje

5 sati 12 minuta

žanr

zbirka kratkih priča

Sarajevski Marlboro kritičari smatraju 'datumom suvremene hrvatske proze', ponajboljom hrvatskom knjigom o ratu na tlu bivše Jugoslavije. Mozaik je to humornih i tužnih priča autobiografske intonacije, priča-portreta o živopisnim likovima i onih koje raščlanjuju političke uzroke rata u BiH. Sarajevski Marlboro objavljen je 1994. i bio je tada moćna najava pisca koji dolazi. Ta zbirka, kao i obiman i raznovrstan kasniji opus, učinile su Miljenka Jergovića piscem ključnim za razumijevanje proznog konteksta košmarnih devedesetih godina. Marlboro je preveden na mnoge jezike i objavljen u još više edicija, a pred vama stoji jedinstveno, audio izdanje ove knjige o vrtlogu bosanskog rata iz daha Mustafe Nadarevića."Danas, četvrt stoljeća poslije, kada je Jergović već autor obimnoga, raznovrsnog, a i dalje otvorenoga opusa, dvadeset devet kratkih proza iz Sarajevskog Marlbora zrači jednakom magijom, na neki način još zagonetnijom, ostajući amblemskom knjigom ovoga pisca, ali i cijele jedne književne mikroepohe ozračene ratom 1992.–1995." — Ivan Lovrenović“Kao sve velike knjige o ratu, Sarajevski Marlboro ne govori o ratu – govori o životu. Jergović je strašno talentiran pisac, a ljude za vrijeme opsade pokazuje u dirljivoj cjelovitosti. I još jedna stvar: ovo nije knjiga sažaljenja kakvih danas ima mnogo – Sarajevski Marlboro je knjiga za ljude koji cijene život." — Aleksandar HemonMiljenko Jergović (Sarajevo, 1966) književnik je, novinar i publicist. Jedan od najistaknutijih pisaca post-jugoslovenskog razdoblja, prepoznat i izvan jezika. Među novom generacijom hrvatskih prozaika koji se javljaju 1990.-ih prvi počinje koristiti stvarne događaje kao građu za književno stvaralaštvo. Zaokupljaju ga teme ratnog Sarajeva, prošlost i stradanje Bosne, te složena i bolna slika identiteta, kultura i povijesna zbivanja na bivšem jugoslovenskom prostoru. Živi i radi u Zagrebu. Miljenko Jergović/ foto: Marko Zloušić

Pogledaj sva izdanja book&zvook

Naši partneri izdavači

Audio medij je medij budućnosti, osobito za nas žene, jer su kućne obaveze i dalje naše. Radio je osnažio žene, jer su mogle dobiti informaciju, čuti nešto dok kuhaju. Sad možemo u teretani slušati knjigu. To je nešto kao brak između radija i knjige.
Rumena Bužarovska, spisateljica

Postoji taj trenutak jednostavnosti kad sjedneš pred mikrofon i na poseban način, dosta drugačiji od uobičajenog glumačkog – lišen slobode kretanja i sve te raznovrsne ekspresije, pokušavaš duhom i glasom – tim eteričnim i nježnim stvarcama, dočarati i prenijeti cijeli jedan svijet izliven na papiru u uho i srce onih koji će slušati i na tom valu stvoriti svoje vlastite slike i emocije.
Ivan Horvat, glumac

Zašto ne biste poklonili audio knjigu?

Razveselite dragu osobu ili poslovnog partnera poklonom koji je uvijek pri ruci, u dugoj vožnji, uz hobi ili rekreaciju. Audio knjiga je vrijedan dar u svakoj prilici, a može biti uručen odmah. U samo nekoliko klikova, pošaljite poklon u bilo koji kraj svijeta.