Ova predavanja inspirirana su knjigom Itala Calvina pod nazivom Američka predavanja: šest prijedloga za sljedeće tisućljeće. U njoj je Calvino odabrao šest pojmova – šest književnih vrijednosti koje treba sačuvati i ponijeti u novo tisućljeće. Za njega to su bile: Lakoća, Brzina, Točnost, Vidljivost, Mnogostrukost. Zapravo pet pojmova, a šesti Calvino zbog smrti nije stigao odrediti. Ostao je poznat tek njegov naslov: Dosljednost.

Calvinovi su prijedlozi nastali osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je pozvan da održi jedan semestar predavanja na uglednoj katedri „Charles Eliot Norton Poetry“ na Harvardu, gdje su i prije i poslije njega predavali drugi pisci, glazbenici i umjetnici poput Thomasa Eliota, Borgesa, Umberta Eca Toni Morrison, Igora Stravinskog ili Johna Cagea. Riječ je o predavanjima na temu poezije, i to poezije u najširem smislu riječi: znači ne samo kao književne vrste, nego i kao specifičnog koda, imaginacije i komunikacije.

Na Calvinovu tragu, gotovo četrdeset godina nakon njega, Katarina Luketić odabire drugih šest pojmova, šest književnih vrijednosti koje iz njezine današnje, kritičarsko-čitateljske vizure treba prenijeti u desetljeće pred nama. Koji su to pojmovi? Koje su to vrijednosti, poetike, iskazi, autori/ce? Zašto se ova predavanja nazivaju balkanskim? I što riječi poput Balkana i balkanske književnosti znače danas i ovdje, a što bi one mogle značiti u budućnosti?

Produkcija: Audio Store Transonica

Dizajn naslovnice i vizualnih materijala: Željko Serdarević

©Katarina Luketić

Sadržaj:

1. Prostornost

Balkan, Europa, prostor, reprezentacije, Fernand Braudel, civilizacija, barbarstvo, Italo Calvino, Ljubomir Micić, Barbarogenij, Miroslav Krleža, Hotel Esplanade i Trnje, Deset krvavih godina, malograđanstvo, stereotip, imaginativna geografija

2. Otvorenost

Danilo Kiš, homo poeticus, homo politicus, hibridnost, heterogenost, uznemirujuća različitost, etnografska retkost, Radomir Konstantinović, Filosofija palanke, duh palanke ovdje i sada, Aleš Debeljak, Tonko Maroević, pluralizam kulture, transnacionalna književnost

3. Autentičnost

Dubravka Ugrešić, Europa u sepiji, Manifest, melankolija, ironija, nostalgija, emigranti, Zygmunt Bauman, korozija identiteta, tekuća modernost, Jurij Oleša, epoha na umoru, novo vrijeme, gubitnici, što i kako u književnosti, forma pod pritiskom, artikulacija

4. Višeznačnost

Kristian Novak, Ciganin, ali najljepši, Romi, Drugi, strah, književna komunikacija, dijalog i dijaloška imaginacija, Jorge Luis Borges, između, mnogostrukost, Mihail Bahtin, polifonija, poezija, Predrag Lucić, Ljubavnici iz Verone

5. Imaginativnost

Saša Stanišić, Porijeklo, zaborav, pamćenje, vrijeme, izmještenost, emigrantska književnost, Martha Nussbaum, emocije, književna imaginacija, autofikcija, Rita Felski, Semezdin Mehmedinović, Ovo vrijeme sada, Me'med, crvena bandana i pahuljica, fragmenti, književno znanje

6. Emancipacija

Olja Savičević Ivančević, Adio kauboju, Dalmacija, imaginarni Mediteran, Jurica Pavičić, nedovršene kuće i nedovršeni poslovi, dominacija, periodizacija, nova generacija, ženski lik i iskustvo, rodna asimetrija, western, užitak u tekstu, očaranost, tišina

Katarina Luketić, esejistica, književna kritičarka i urednica. Rođena je u Sarajevu, a odrasla u Zagrebu. Završila je studij komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je pohađala poslijediplomski studij književnosti. Autorica je studije Balkan: od geografije do fantazije (2013. i 2020). Tekstove raznih žanrova objavljuje u kontinuitetu od sredine 1990-ih do danas u brojnim tiskanim, radiotelevizijskim i elektroničkim medijima te stručnim i znanstvenim časopisima u zemlji i regiji. Suosnovala je izdavačku kuću Pelago u kojoj je odabrala i uredila više desetaka naslova s područja teorije i povijesti kulture i književnosti. Bila je jedna od pokretačica i urednica dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja Zarez (1999.). Od 2020. je glavna urednica portal za književnost i kritiku Kritika-hdp. Kao nezavisna istraživačica bavi se temama imaginacija i reprezentacija te odnosa između politike, identiteta i kulture na širem balkanskom i post/jugoslavenskom prostoru.