Zaronite u svijet zvuka

Prvo veliko istraživanje hrvatskog tržišta audio knjiga 11/11/2024

Istraživanje je tijekom listopada 2024. za book&zvook provela agencija IPSOS, s ciljem utvrđivanja interesa za slušanjem knjiga na hrvatskom jeziku. Donosimo najzanimljivije naglaske.

U istraživanju koje je obuhvatilo 624 ispitanika korištena je metoda CATI telefonskog anketiranja osoba starijih od 18 godina s prebivalištem na području RH. STRUKTURA UZORKA Ispitano je 319 žena i 305 muškaraca. Onih u dobi od 19 do 29 godina bilo je u ovom ispitivanju 35%, odnosno 218. Srednja dobna skupina, oni od 40 do 59, zastupljena je sa 224 ispitana i čini 36% uzorka. 27% uzorka su stariji od 60 godina.Više od polovice ispitanih, njih 340, je zaposleno. Nenezaposlenih je 80, odnosno 13% u uzorku. Četvrtina ispitanih su umirovljeni, dok 46 učenika, odnosno studenata obuhvaćenih ovim istraživanjem čini udio od 7%.17% ispitanih ima završenu osnovnu školu, 58% srednjoškolsko obrazovanje, a fakultetsku diplomu 25%.Audio knjige je u protekloj godini slušalo 7 % ispitanika,  a kao glavni motivator slušanja audio knjiga navodi se mogućnost obavljanja drugih aktivnosti tijekom slušanja.Najveći interes ispitanici iskazuju prema temama iz popularne znanosti, suvremene proze te za lektire i klasike, a preferiraju slušanje knjiga na hrvatskom jeziku. Među osobama koje slušaju podcaste najviše je onih koji ih slušaju nekoliko puta mjesečno.  Osobe starije od 60 godina u značajno su manjoj mjeri upoznati sa konceptom podcasta, dok ih osobe u dobi od 18 do 39 godina slušaju značajno više (na tjednoj ili dnevnoj bazi).Kao dominantni razlog neslušanja audio knjiga - u bazenu ispitanih suženom na one koji nikada nisu poslušali knjigu - navodi se preferencija tiskanih knjiga, a potom slijedi opći nedostatak interesa za knjige. Četvrtina ispitanih ne zna da postoje knjige za slušanje, te gdje ih i kako slušati. Četvrtina ispitanih misli da će ili bi mogli u budućnosti slušati knjige. Gotovo isti je postotak i onih koji već nekom servisu plaćaju pretplatu ta slušanje knjiga  ili bi to bili spremni činiti. Prilikom odabira takvih usluga, cijena je primarni kriterij, a potom broj i zanimljivost dostupnih naslova. Potencijalni korisnici su najmanje opterećeni pitanjem legalnosti autorskih prava. 

Maša Kolanović: Audio knjiga je svojevrsna intravenozna inačica knjige 14/10/2024

Uz novo izdanje edicije domaće književnosti u engleskom prijevodu.

 Nedavno je u zagrebačkoj galeriji Botaničar održana promocija knjige ‘Underground Barbie’ Maše Kolanović koju je u prijevodu Ene Selimović na engleski jezik pročitala pjevačica Tatiana Tajči Cameron. U veseloj atmosferi prepunog Botaničara dvije ljubiteljice audio knjiga podijelile su svoj ushit projektom i prilikom da se sretnu u tekstu ‘Underground Barbie’. Tajči je govorila o tipičnim dilemama snimanja knjiga, o finesama akustičke kvalitete i izazovu izgovoranja slavenskih imena i toponima usred engleskih rečenica, dok je Maša nasmijala publiku vlastitim uzbuđenjem pred činjenicom da najveća zvijezda vremena kojeg aktualizira knjiga ‘Sloboština Barbie’ nastupa u engleskom prijevodu te knjige kao njena naratorica.Poslušajte ulomak ovdje.Htjela bih na početak, rekla si na promociji da smo te vratile u audio knjige i slušanje (ako se dobro sjećam) i podsjetile da si još kao mala s kazeta slušala priče i da tvoj zanos književnošću vjerojatno duguješ upravo tim audio izdanjima.Jugotonovu kazetu Šegrta Hlapića pamtim kao važnu inicijaciju u svijet književnosti. Živi glasovi, glazba i sugestivno dočarana napetost priče snažno su me uvukli u maštoviti svijet knjige Ivane Brlić Mažuranić. Sjećam se da sam je jednom prilikom dok sam bila bolesna i nisam mogla ići u školu neprestano preslušavala i gotovo napamet znala replike likova.Promocija audio knjige Underground Barbie / Autor fotografije: Dražen SmarandujSpomenula si na promociji i knjigu Magdalene Blažević, U kasno ljeto. Ona je izuetna spisateljica, molim te podijeli s nama nešto od svog dojma o slušanju te knjige, a onda i odrazu te Magdalenine rečenice u zvučnom, čujnom.Prva knjiga koju sam slušala na platformi Book&Zvook bio je roman ''U kasno ljeto'' Magdalene Blažević. Njezine snažne i izrazito poetske rečenice koje svojom imaginacijom zasijecaju kao skalpel zaslužuju da ih se čita naglas. K tome, zlokobna atmosfera radnje romana vrlo je sugestivno dočarana zvučnim efektima koji nenametljivo prožimaju tekst. Osjećaj me podsjetio na malo prije spomenuto slušanje Hlapića kada knjiga u ovome formatu snažno, gotovo fizički djeluje na slušatelja. No, vjerujem da pretvoriti tekst u uspješnu audio knjigu nije nimalo lak posao. U tom prenošenju treba puno imaginacije i pomnog promišljanja, gotovo da je riječ o nekoj posebnoj vrsti osjetilnog prevođenja koja je s ovom audio knjigom pokazala svu svoju raskoš.Što onda možemo reći, što je knjizi audio knjiga?Da se izrazim metaforički, dobro napravljena audio knjiga je svojevrsna intravenozna inačica knjige, udara na osjetila puno snažnije i direktnije i omogućuje nam da ostvarimo prisniji odnos s tekstom.Tajči je pročitala englesku verziju Sloboštine Barbie. Ta je knjiga u prijevodu Ene Selimović na engleski jezik pod naslovom Underground Barbie objavljena u Hrvatskoj, nju početkom iduće godine čeka i američko izdanje koje će biti objavljeno simultano s audio izdanjem, što i je izdavačka moda u Americi. Ne skrivamo zadovoljstvo tom činjenicom, ali ona najvažnija ostaje  - naratorica. Fantastično je kako su se stvarna radnja romana i ova naša stvarnost trideset godina kasnije spojile u glasu i biću poznate pjevačice.Izbor Tajči kao naratorice je bio odličan za Barbie i hvala ti na tome! Njezin glas savršeno pristaje ovoj priči, a moment kulturnog pamćenja 90-ih tu nije nimalo nevažan. Tajči je bila jedna od zadnjih popularnokulturnih ikona ''doba nevinosti'' moje generacije, mjesto zajedničkog djetinjstva koje pamtimo svi mi koji smo tada bili djeca na kojim god dijelovima svijeta sada živimo. Tajči je na svojevrstan način personificirana metafora onoga što je Miljenko Jergović svojedobno napisao o knjizi, a pogađa njezinu bit: ''zadnje djetinjstvo u Jugoslaviji, prvo u Hrvatskoj''.Tajči Cameron na promociji knjige Underground Barbie / Autor fotografije: Dražen SmarandujOsvrnimo se i na hrvatsku audio verziju. Amanda Prenkaj je naratorica, a glazbu za oba izdanja potpisuju Ivana Đula i Luka Vrbanić, koji su muziku radili i za kazališnu adaptaciju u produkciji KunstTeatra. Sloboština Barbie je dobar primjer u kojem pratimo svojevrsni 'gubitak' pri prijenosu u zvuk, jer nam izmiču crteži. Tu je sav taj akustički imaginarij koji nam je na raspolaganju zapravo na velikoj kušnji, za razliku od uobičajenih proznih izdanja koja nisu Julije Klović na način 21. stoljeća. Možeš nešto o tome reći? Ako su se crteži već izgubili u prijenosu, sjajno pogođena glazba Ivane Đula i Luke Vrbanića iz predstave i knjige apsolutno su nadoknadili njihov efekt u drugom mediju.I nikako ne bih ovdje zaobišla moje omiljeno mjesto tvog romana. Dakle, u Sloboštini Barbie opisuješ događaj, ti i brat na tatinom kazetofonu s dvije glave montirate odgovore političara na svoj pitanja, vjerojatno tada ne znate da se koristite narativnom tehnikom dadaista koju popularizira američka književnost 50-ih i 60-ih godina i prenosi u medij zvuka. Vi, klinci, tada upravo izvodite Burroughsov cut-up u maminoj i tatinoj spavaćoj sobi!Djeca u poplavi političkih emisija ranih 90-ih koje su progutale sve medijske sadržaje i žanrove u svojoj zaigranosti i borbi sa dosadom rade svoj vlastiti radio show. Međutim njihova igra za učinak ima nešto ozbiljnije posljedice. Njihova montaža sačinjena od dokumentarnog materijala razotkriva povod sukoba i rata na dadaističko apsurdistički način. Velike povijesne frustracije i istine postaju dijelovi kolaža za igru i u tom se izmještanju razotkrivaju u svojoj paranoji, ludilu i megalomaniji. 

Možda, kažem možda, da se malo više čita, možda ne bismo bili na pragu trećeg svjetskog rata 13/9/2024

S Koranom Serdarević Svilar i Zoranom Ferićem o budućnosti čitatelja

Poražavajući rezultati državne mature iz hrvatskog jezika ovog su ljeta u medijski fokus iznova vraćali pitanje gotovo umirućeg čitanja u maturanata, mladih, ali i odraslih, zapravo - svih nas.U knjizi ‘Čitatelju, vrati se kući’, Maryanne Wolf posvećuje se ugrozi dubinskog čitanja, odnosno njegovog najuzbudljivijeg procesa, a to je naša sposobnost da stvaramo slike dok čitamo. Naš um čitajući konstruira slike kroz brižno odabrane osjetilne detalje prenesene samo pročitanim riječima. Wolf navodi za primjer jednu od najsnažnijih i najkraćih priča ikad napisanih koju je Ernest Hemnigway sastavio iz oklade: Na prodaju: dječje cipelice, nikad nošene. Koliko je slika čitanjem ove rečenice konstruirao današnji prosječni čitatelj?Prevlast hipertekstualnog čitanja, čitanja u više tabova, u letovima kroz kratke tekstove interneta, u potrazi za boldanim riječima, počecima i završecima poglavlja, prevlast kratkih videa, fotografija i drugih digitalnih sadržaja duboko je snizila prag dosade današnjeg čitatelja, te ozbiljno ugrozila mogućnost razumijevanja kompleksnog teksta, sposobnost dubinskog čitanja i stvaranja slika prema pročitanim riječima. Današnji čitatelj izvrstan je u brzoj izmjeni zadataka, traži visoku razinu stimulacije, a potreba za stvaranjem slika gotovo je nestala, jer su one uvijek ispred njega - udobno smještene u čitateljskim dlanovima. Možemo li onda očekivati da naši mladi, naši osnovnoškolci, ili njihovi roditelji, danas čitaju jednako kako su čitale generacije prije njih? Činjenica je da, zapravo, danas “čitamo” konstantno. Mladi vjerojatno čitaju i upijaju više informacija no svi njihovi preci zajedno - ali ne čitaju dovoljno dobro za ispit iz državne mature, čija su očekivanja osmišljena prema njihovim sposobnostima i mogućnostima, za njihovu naobrazbu i daljnji uspješan razvoj višeg obrazovanja. U čemu leži problem? Trebamo li i dalje očekivati da će maturanti, među kojima su, napomenimo usput, podjednako i gimnazijalci i strukovnjaci, sljedeće godine pročitati Zločin i kaznu? Ili možemo pretpostaviti kako se poveći romani, poput onih kakve je pisao Dostojevski, neće više naći na ispitu državne mature? Sjetimo se, svaki peti maturant esej je napisao ispod praga prolaznosti. Njih 5000, odnosno svaki šesti od skoro 30.000 polaznika, dakle njih 17.6 posto, za esej je dobio nula bodova, što će reći da su ili predali prazne papire, ili napisali nedovoljan broj riječi. Zastrašuje i porast; lani je takvih maturanata bilo tek 7.3 posto.Uoči nove školske godine otvaramo seriju tekstova o čitanju u izmijenjenoj kulturi današnjice. Pitamo se hoće li nas u 2025. dočekati isti, možda čak i gori rezultati državne mature, ima li rješenja  zabrinjavajućem padu čitanja i upiremo li prstima u prave “krivce” ovakvog  opasnog trenda? O kulturi čitanja i njezinoj budućnosti razgovaramo sa srednjoškolskim profesorima bliskima književnoj produkciji, piscima Koranom i Zoranom.Zoran Ferić: I mene su ove godine rezultati mature iz hrvatskog jezika dobrano iznenadili, iako ne bi trebalo jer radim s tom djecom i trebao bih lakše razaznati trendove i probleme od ljudi koji ne rade u školi, ili ne rade s tim uzrastom. Sve ovo što nabrajate itekako ima utjecaja, a to je okolina, digitalna transformacija, kurikulumi… Naime, većina ljudi koji su upućeni u problem slaže se s tim da je razloga više i da su kompleksni. U prvom redu to je status knjige i čitanja i to u europskom i svjetskom kontekstu, a posebice kod nas. Jezik se uči između ostaloga i čitanjem i govorenjem i pisanjem, a bojim se da su sva tri segmenta u odrastanju novih generacija deficitarna. Djeca ne čitaju ili čitaju samo neki, manjina. (...) Riječi, konstrukcija rečenice, sposobnost razumijevanja kompliciranijih tekstova, sve to dolazi s vježbom, dakle čitanjem. Ako to izostane, jezik će biti manjkav. I sve više strani jezik. U posljednjih nekoliko godina u školi, kad čitamo s djecom neki tekst, moramo se ponašati kao da je to tekst na stranom jeziku. Moramo prvo objasniti nepoznate riječi. I to ne bi bio problem da te riječi nisu sasvim obične riječi. Recimo, barut, recimo kočija, ili kao što je bio slučaj na maturi, žrtva, ili požrtvovnost. Duboko je zabrinjavajuće da nove generacije ne razumiju riječ žrtva, ili požrtvovnost, kraj tolikog vjeronauka u školi i, konačno, kršćanske kulture u kojoj mislimo da živimo. Na to se nadovezuje, dakako, i digitalni svijet u kojemu se tekst pretvara u poruku, ili nekoliko riječi uz sliku. Izvor: TPORTAL.HR / Autor: MATEJ GRGIĆPrilikom intervjua za N1 Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), kazao je kako su za uspjeh na državnoj maturi dvije pretpostavke morale biti zadovoljene: prva, da je učenik djelo pročitao i druga, da ga je nastavnik naučio pisati esej. Ipak, svi se stručnjaci slažu da se složenost problema teško može predočiti samo u te dvije dimenzije. Kad razmatramo očiti trend pada kulture čitanja kod mladih, mi skrivamo, smatra Korana Serdarević Svilar, vlastito licemjerje.Korana Svilar Serdarević: Nisam sklona openkavati mlađe generacije u tome kako gledaju na knjige i čitanje, meni se čini da su tu odrasli zapravo veliki licemjeri, jer evo, od mojih prijatelja, koji su svi fakultetski obrazovani, možda njih 5% čita. Ako pogledate mlade koji ipak tu i tamo moraju pročitati tu svoju lektiru, opet ispada da čitaju više nego odrasli. Stoga, stanimo malo na loptu. Naravno da oni čitaju teže zato što im se mozak navikao na rečenice i sadržaje koje gledaju neprestano na smartphone-ima. Po meni je mobitel najveće zlo koje se dogodilo, a kako ćemo ga suzbiti i dovesti pod kontrolu, zaista nemam blage veze. To je kao da smo pustili zvijer i gledamo kako harači i sada pokušavamo trčati za njom i staviti joj brnjicu. Naime, mozak funkcionira tako da se prilagođava, valjda je to dovoljno jasno i najvećim laicima… Ako, na primjer, cijelo vrijeme čitate vijesti od kakvih osamdeset znakova, probajte nakon toga sjesti pa pročitati Krležu, da ne kažem Prousta. Naravno da nećete moći. Na nekakav sadržaj koji je kompliciraniji se mozak treba navikavati. Znači, treba se čitati postepeno, sve teže sadržaje, da bi se onda jednog dana moglo pročitati Zločin i kaznu, ili Marinkovića. Vi ne možete od djeteta koje non-stop gleda sadržaje na TikToku i komunicira u tri minijaturne rečenice, tražiti da razumije Ranka Marinkovića. Trebali bismo promijeniti čitav pristup i iznova ih učiti čitati. Trebali bismo biti svjesni toga što se događa. Nastavnici prvenstveno, jer nitko drugi neće za njih to napraviti. Vidjeli smo kako je reforma prošla.Ja na satu s maturantima pročitam odlomak, pa mi ga oni prepričavaju. To je nešto što se prije radilo u nižim razredima osnovne škole. Ali sada je nužno potrebno, zato što oni moraju naučiti svoj mozak da prima sadržaj. I tek onda možemo tražiti od njih da čitaju. I naravno, nije svrha čitanja samo ih obrazovati u smislu kanona, ili hrvatstva. Svrha čitanja bi trebala biti da shvate što žele čitati. Da postanu čitatelji onoga što njih zanima jednoga dana kao odrasle ljude. Ja, recimo, nisam čitateljica nekakvih trilera, i onda ne čitam trilere, međutim, jesam čitateljica, i to, vjerojatno, profesionalna čitateljica. Dakle cilj bi trebao biti naučiti ih čitati i pomoći im da pronađu čitati ono što vole, pa će možda biti bolje.Autorica: ADRIJANA VIDIĆ Od spomenutih krivaca iz redova školskog osoblja, put “zločina” često vodi i do roditelja koji sami ne čitaju, zatim je tu digitalna transformacija svijeta kojoj svjedočimo, pa hiperpozornost, TikTok… Zvijer, kako ju naziva Korana Serdarević Svilar, kojoj sada pokušavamo staviti brnjicu na usta, odavno je, čini se, utekla.Zoran Ferić:Negativne posljedice koje prati pad kulture čitanja itekako su vidljive. U prvom redu u općoj pobjedi gluposti nad pameću. Recimo, niska politička kultura i strašne mogućnosti manipulacije. S jedne strane suvremeni ljudi su puni bijesa i potrebe da se bore za neke vrijednosti, a s druge zaglupljeni, nenačitani, naivni i time sve opasniji. Trump i svi oblici trampovštine ne bi bili mogući u svijetu u kojemu ljudi barem malo više čitaju. I to čitaju knjige, novine, časopise, ozbiljne portale, a ne samo ono što im nudi nekakav alogritam. Pa i ako se danas složimo da je zatvaranje svijeta zbog covida bilo pretjerano, užasava spoznaja da je toliko velik dio čovječanstva povjerovao da je covid zavjera, da ne postoji. Vojna vozila noću voze mrtve iz nekog talijanskog grada, a zadojeni idioti misle da bolesti nema. Po tome smo vidjeli da je danas moguće kritičnu masu ljudi uvjeriti u bilo što: da su svi Ukrajinci fašisti, da su Palestinci teroristi i s druge strane, da postoji globalna židovska zavjera, da Auschwitz i Jasenovac nisu postojali,  da je Bog doslovno stvorio zemlju u sedam dana, i konačno, da je zemlja ravna ploča. Možda, kažem možda, da se malo više čita, možda ne bismo bili na pragu trećeg svjetskog rata. Kako onda, u svijetu u kojem smo tri sekunde skrolanja ili tri klika udaljeni od teorije zavjera ili, kako ističe Ferić, manipulativne političke agende, ipak raditi na razvoju kulture čitanja? Pitali smo naše sugovornike kako oni svoje srednjoškolce nastoje potaknuti da vrijeme podare knjigama.Korana Svilar Serdarević:Još od razdoblja prije reforme puno ulažem u slobodne lektire. One mogu biti takve da postoji nekakav izbor koji učenici čine sami, uz pomoć preporuke roditelja ili vršnjaka, a postoji i slobodna lektira gdje ja preporučim po svom izboru pet knjiga, ukratko im objasnim o čemu se radi, a potom oni glasaju koju će čitati. I postoji apsolutno slobodna lektira gdje svatko donese što god hoće. Ja nekako volim tu lektiru koja je vršnjački nagovor, u tom slučaju oni najviše biraju lektiru koja je za njihov uzrast, nekakav young adult, SF, fantasy, na tom tragu. Učenici predstavljaju svoju knjigu pred razredom, pa tako i nagovaraju druge da čitaju. (...)  To se pokazalo uspješnim zato što mi se dogodi da učenik koji nikad nije volio lektiru kaže da je cijelu noć bio zatvoren u WC-u samo zato da bi ju mogao pročitati do kraja. Što je velika stvar, tu se dogodi jedan break through jer učenik shvati da je knjiga nešto što može biti napeto, zabavno, nešto što želiš, nešto što je… mogu reći i seksi. Na taj način razvijam tu ljubav prema knjizi koja njima hrani tinejdžersku znatiželju, ali naravno da im ne podilazim u potpunosti, čitamo i knjige koje su kanonske, ozbiljne i kvalitetne knjige, na književno-umjetničkoj ljestvici. I radim tako da nikad ne žurim. Nekad radimo jednu knjigu dva tjedna, zato što idemo malo po malo. Ponekad, kada čitamo teški tekst, recimo Hamleta, onda čitaju skupa sa mnom, čin po čin, i analiziramo. Mislim da je jako važno biti prisutan u njihovom čitanju djela koja su jako komplicirana - i neprestano ih voditi, pa tek onda dati nekakvu zaključnu interpretaciju djela u cjelini. Nažalost, čini mi se da puno satova lektire postane samo taj završni korak - sat lektire postaje samo zaključna interpretacija, bez prethodnog procesa u kojem je profesor prisutan. (...) Pokušavam biti realna. Dogodi se, naravno, da ne stignem obraditi sve što bih trebala obraditi zato što tu dam puno više vremena, i onda nešto skratim na svoju ruku, nešto sažmem… Mislim da je to poanta, ako želite biti dobar profesor, onda morate odgovarati na ono što je potreba tog trenutka. A mislim da potreba ovog trenutka nije da im ja četiri sata objašnjavam morfemsku analizu riječi, nego da je potreba da im ja četiri sata objašnjavam kako je povezan slijed rečenica uzročno-posljedičnom vezom. Eto, nekako radim po duhu.Autorica: ADRIJANA VIDIĆU nešto ambicioznijem sastavu no što je naš, struka se odavno bavi pitanjem čitatelja i načina čitanja u njegovoj budućnosti, no ni među ambicioznijima ne manjka onih koji dijele pesimističan pogled na budućnost knjige, poput nastavnika Ferića.Zoran Ferić:Nažalost, više ne znam kako motivirati djecu da čitaju. Ali to što ja više ne znam kako i nije neki problem jer uskoro idem u mirovinu, ali ni mlađe kolegice i kolege ne znaju kako. Doista, imao sam neke iluzije o tome da su najveći krivac kurikulumi i da će djeca radije čitati kad im se ponudi tekstove koji su bliže njihovom iskustvu. Ispostavilo se da to i nije baš istina. Svakako, trebamo se kao struka zalagati za suvremenije tekstove, to vjerojatno i pomaže, ali moje iskustvo je, bojim se, dosta depresivno. Naime, testirao sam  nekoliko razreda i nekoliko generacija, odmah na početku školske godine u prvom razredu gimnazije. Radimo jedan moderni roman, koji je prošlim generacijama, pa i mojoj, bio kultna knjiga, Lovac u žitu, i jedan tradicionalni. Prije je to bilo Zlatarovo zlato, a danas je roman Posljednji Stipančići. I kad pitam djecu koji vam je bolji, koji ste radije čitali, polovici njih je bolji Posljednji Stipančići. Radili smo, recimo, za lektiru Matoševu novelu Cvijet sa raskršća, a onda sam im dao Carverovu Katedralu. Pola ih je opet reklo da im je Carver dosadan, i da je bolja priča Cvijet sa raskršća. Tad sam shvatio, da im je zapravo i jedno i drugo dosadno zato što ima slova. Da bi se uopće došlo do likova, karakterizacije, sižea, stila, treba nešto razumjeti. Stvar šepa, bojim se, na osnovnoj razini. Ne, nemam ništa optimistično. Izvor: TPORTAL.HR / Autor: MATEJ GRGIĆAko stvar šepa na osnovnoj razini, ako čitatelji budućnosti maltene ovise o karizmi,  snalaženju i kreativnosti pojedinih profesora, tko će sutra čitati klasike i ozbiljne knjige? Kralj Lektira na TikToku prepričao je Dostojevskog u pet minuta i zaradio vrtoglavih 780 tisuća pregleda. Državnu maturu iz hrvatskog jezika ove godine nije prošlo više od 10 000 učenika i vrlo je vjerojatno da Kralj Lektira mnogima od njih bio jedini mentor. Očekuje li nas u budućnosti prilagodba ispita, knjiga, ponovna reforma - odnosno, ima li lijeka?Zoran Ferić:Bojim se da će se ovaj trend nastaviti, ako se ispiti ne prilagode. Što, dakako, nema smisla. Ne bi se valjalo prilagoditi neznanju jer onda stvarno srljamo u propast. Ovako barem možemo detektirati probleme i možemo nešto poboljšati. Problem ovdje nije samo u neučenju, iako jest i u tome. Nego u temeljnom nerazumijevanju jezika, govora ili pisanja. Jezična kultura i kompetencije stječu se i kroz medije. Bojim se da se ni tu nemamo čemu nadati jer razina pismenosti u medijima nikada nije bila niža.Korana Svilar Serdarević:Ne postoje alati, ne postoje nikakve metode zastrašivanja, ne postoje ocjene, ne postoje nikakvi novi sustavi koje ćemo mi uvesti, da bismo poboljšali čitanje. Čitanje i ljubav prema knjizi, ljubav prema hrvatskom jeziku kao predmetu može napraviti prvo roditelj kod kuće i onda nastavnik u školi. To je tako bilo oduvijek, i tako će vam uvijek i biti. Ako nađete nekoga tko je zaljubljenik u knjige vjerojatno će vam reći da su roditelji doma čitali, da je naučio čitati kad je bio mali, ili će reći da je imao super profesora, taj neki put u djetinjstvu će postojati. Vrlo teško će netko postati čitatelj u 45-oj. Isto tako, ako doma imate roditelje apsolutno nezainteresirane za čitanje, koji pritišću dijete da čita samo zbog škole, ono će nakon škole prestati čitati. Nama to nije cilj. Nama nije cilj niti da oni prođu na maturi, nama bi trebao biti cilj da dobijemo djecu koja kao odrasli ljudi mogu smislen, donekle kompliciran tekst pročitati, razumjeti, sažeti, izvući mu osnovnu misao. Isto tako, da dobijemo ljude koji su dovoljno pismeni da mogu vlastite misli oblikovati na papiru. Pisana komunikacija u svim svojim oblicima nije samo pisanje eseja, pisana komunikacija je razumijevanje reklame, marketinških slogana, razumijevanje političkih govora, parola, pisanje mailova, zamolbi za posao, motivacijskih pisama… to je sve nužno za razumijevanje ovog svijeta. Razumijevanje čitanja je razumijevanje kulture u cjelini. Hoćete li vi pritom širiti svoje poglede, čitati još i velike pisce, ili ćete čitati da biste se zabavljali, možda radi nekakvog psihičkog mira, koji se ostvaruje u trenutku čitanja (ako ste dovoljno koncentrirani da okrećete stranice i da se malo odmaknete od svega), sve to je blagoslov, nevjerojatan. Ali mislim da prvenstveno trebamo njih naučiti čitati da bi mogli razmišljati svojom glavom. (...)Ako lijeka, u suštini, među poznatim nam alatima koji su već sastavni dio kurikuluma nema, postoji li prostor da se mladi potaknu na druženje s literaturom kroz audio knjige? U kurikulumu koji je namijenjen djeci navikloj na beskonačne vizualne stimulacije i digitalnu konzumaciju sadržaja, novi mediji jedva su prisutni. Bi li slušanje audio knjiga mogla biti tema, makar motivacijska poluga za školski sat? Korana Svilar Serdarević:Mislim da nikakvi posebni alati tu ne mogu pomoći, mislim da je to stvar koja se generacijski razvija, preko obitelji. (...) Možda bi mladima to sjelo, ali mislim da niti jedan alat nije magični štapić koji će sad stvoriti čitatelja. (...)Brojna istraživanja, provedena u zemljama gdje su djeca izložena bogatoj ponudi audio knjiga, dokazala su da zvučni format knjige razvija čitateljske sposobnosti kod djece, lako rasplamsava do tad nepostojeću čitateljsku strast, razvija njihovu maštu, a čini ih i sposobnima sudjelovati u nastavi lektire, jer slušajući audio knjigu čak i oni koji imaju poteškoća s čitanjem zaobilaze dekodiranje teksta i formiraju vlastite misli o lektirnom naslovu - razvijaju kritičko mišljenje i šire razumijevanje teksta, što bi, čini nam se, također trebala biti svrha lektirnog sata. U Hrvatskoj je još 2020. godine, u Prvoj gimnaziji Varaždin, provedeno istraživanje s 39 učenika koji su poslušali “Sjećanje šume” Damira Karakaša, umjesto da su ga čitali. Njih preko 80% ocijenilo je audio knjigu prikladnim alatom u nastavi ocjenama 4 ili 5.  Pitamo se koliko će dugo trajati bijeg od novih pristupa koji bi, možda, kažemo možda, preokrenuli trend i smanjili jaz između moralnih dvojbi devetnaestostoljetnih klasika i anksiozne svakodnevice današnjih tinejdžera.

Ljeto koje dobro zvuči: Publicistika 20/8/2024

Publicistika posvećena čovječanstvu, prošlosti, sadašnjosti i potencijalnoj budućnosti

Donosimo preporuke ljubiteljima publicistike iz kataloga audio knjiga book&zvook biblioteke: Yuval Noah Harari: Sapiens: kratka povijest čovječanstvaSlušaj ovdje!Višemilijunski Hararijev bestseler osporava sve što znamo o čovjeku. Renomirani povjesničar u ovoj audio knjizi istražuje tko smo, kako smo došli ovdje, kamo idemo, što nas čini briljantnima, a što smrtonosnima - što nas čini Sapiensima? Zemlja je stara 4,5 milijarde godina. U samo djeliću tog vremena osvojila ga je jedna vrsta među bezbroj drugih: mi. Mi lutamo Zemljom svega 200 000 godina - ali smo u to vrijeme učinili više da promijenimo lice planeta nego bilo koje drugo stvorenje. U svom provokativnom bestseleru Harari upućuje slušatelje na putovanje kroz povijest čovječanstva, od kamenog doba do danas.Vrsni domaći spiker Janos Römer vješto nas vodi kroz ovaj temeljit, istraživački rad, koji nam u hrvatski jezik stiže u vrckavom prijevodu Predraga Raosa, i svojom intelektualnom izvedbom nalazi savršen ton za ovu zadivljujuću audio knjigu.  Riccardo Staglianò: GigakapitalistiSlušaj ovdje!Pandemija koju mnogi nisu preživjeli pojedincima je, kojima Staglianò posvećuje svoj naslov, bila božji dar. Jeff Bezos dodao je osamdesetak milijardi dolara svom već pozamašnom bogatstvu. Elon Musk ga je na trenutak prestigao kao najbogatijeg čovjeka na svijetu. Virtualna nacija od gotovo tri milijarde korisnika koju je osnovao Mark Zuckerberg, da je stvarna, bila bi najmnogoljudnija na svijetu. Bill Gates je… Bill Gates.  “Ovom ću knjigom pokušati skicirati identikit apsolutnih prvaka tog novog soja ultrabogataša. Ne iz klasne zavisti – prilično sam zadovoljan novcem koji imam i ne vidim ništa loše u tome što postoje ljudi koji ga imaju mnogo više – nego zato što mi se čini da bogatstvo Billa Gatesa, Jeffa Bezosa, Elona Muska, Marka Zuckerberga i njima sličnih nije kompatibilno s demokracijom. U smislu da se te zastrašujuće količine novca neizbježno pretvaraju u jednako zastrašujuću moć. Pri čemu mislim i na moć interveniranja u donošenje zakona koji, primjerice, propisuju koliko tko poreza mora platiti (vrijedi napomenuti kako sva ta gospoda imaju najmanje dva zanimanja: svoj posao i i izbjegavanje poreza). Motiv koji se provlači kroz biografije svih njih, a koji je novost, jest da je riječ o privatnim osobama kojima je dopušteno ono što je nekad bilo dopušteno samo državama." (Riccardo Staglianò)Fantastično djelo o neukrotivom rastu gigakapitalista slušajte u interpretaciji Stagianòovog kolege, novinara Hrvoja Krešića.Ece Temelkuran: ZajednoSlušaj ovdje!U 2020. demonstracije diljem svijeta otkrile su nejednakosti utkane u samo tkivo društva. Požari koji su poharali Australiju i Kaliforniju ukazali su da se nalazimo usred klimatske katastrofe. Globalna pandemija nam je pokazala koliko su nam ekonomije nesigurne, a teorije zavjere koje su se plele oko američkih izbora dokazale da se isto može reći i za demokratska društva.U deset eseja objedinjenih u knjizi Zajedno, Ece Temelkuran dotiče se nekih od ključnih problema današnjice i nudi svoje prijedloge kako pristupiti njihovom rješavanju, traži odabir odlučnosti namjesto nade, prihvaćanje straha umjesto hladne udobnosti neznanja. Njezine riječi pročitala je novinarka i urednica, Mirjana Rakić. „Patimo od tuge koju možemo prevladati. Žudimo za slobodom koju još nemamo. Dokle mi sjećanje seže, to su bili osjećaji koje mi je Beethovenova glazba usadila u dušu. Nedavno, čitanje ove divne knjige Ece Temelkuran izazvalo mi je iste osjećaje.“ (Yanis Varoufakis)Jurica Pavičić: Knjiga o juguSlušaj ovdje!Novinar i pisac, scenarist i filmski kritičar Jurica Pavićić svoju višegodišnju analizu Mediterana i dalmatinskog juga sakupio je u „Knjizi o jugu“ gdje se u nizu eseja bavi temama svakodnevice Jadrana 20. stoljeća, od gastarbajtera preko vikendica do jadranske magistrale i bure. Mnogima blizak autorov kolumnistički rad u ovoj je knjizi dopunjen i s nekoliko autobiografskih eseja u kojima Pavičić propituje kako su ideologije i kolektivna povijest oblikovale sudbine njega i njegovih predaka.“Jurica Pavičić je fanatik zavičaja, ali to ne znači da stvarno misli kako to, taj zavičaj, nitko ne more platit, niti mu je svaki suhozid važniji od interneta. Sasvim suprotno: „Knjiga o jugu“ je oda jugoslavenskoj i socijalističkoj industrijalizaciji, urbanizaciji, konceptu javnog stanovanja, spomeničkoj baštini socijalizma, velikim infrastrukturnim zahvatima – od hotela u okolici Makarske, preko Jadranske magistrale, pa do tvornica poput Dalmatinke ili Jugoplastike – uz kritički osvrt na negativne posljedice i pronalaženje tragova onih pozitivnih, od kojih je posebno važno žensko oslobađanje koje došlo kroz sinjske i druge proizvodne hale.” (Emir Imamović Pirke)Sapiens: kratka povijest čovječanstvaGigakapitalistiZajednoKnjiga o jugu

Ljeto koje dobro zvuči: nezaboravne glumačke izvedbe 18/8/2024

Ovog ljeta zavirite u nezaboravne glumačke izvedbe book&zvook audioteke

Naša audioteka bogata je izvedbama glumaca koji su snažno obilježili izvedbene umjetnosti naših prostora, a koji, nažalost, više nisu s nama. Danas se prisjećamo nezaboravnih glumačkih izvedbi koji zauzimaju posebno mjesto našeg repertoara audio knjiga, od Pere Kvrgića i Ivice Vidovića, do Mustafe Nadarevića i Nebojše Glogovca!MUSTAFA NADAREVIĆ čita “Sarajevski Marlboro” Miljenka JergovićaSlušaj ovdje!Ovaj “datum suvremene hrvatske proze”, kako ga nazivaju kritičari, najpoznatije je djelo Miljenka Jergovića, mozaik humornih i tužnih priča autobiografske intonacije, priča-portreta o živopisnim likovima i onih koje raščlanjuju političke uzroke rata u BiH. Pred vama je jedinstveno, audio izdanje ove knjige o vrtlogu bosanskog rata iz daha Mustafe Nadarevića.IVICA VIDOVIĆ čita “Što je muškarac bez brkova” Ante TomićaSlušaj ovdje!Prvi put, u ovom, gotovo kolekcionarskom book&zvook izdanju, domaćoj javnosti osebujne Tomićeve likove posthumno predstavlja umjetnik izrazite osjetilnosti, melankolično snen i sugestivan, dramski modernist čije je djelo ostavilo trajan trag u povijesti domaće filmske umjetnosti, glumac Ivica Vidović. Snimka datira iz 2010. godine i zauzima istaknuto mjesto u našem katalogu knjiga za slušanje.PERO KVRGIĆ čita “Anđela u ofsajdu” Zorana FerićaSlušaj ovdje!Ferićeva zbirka kratkih priča otvorila je, i definirala novu stranicu hrvatske proze i postavila ga kao majstora kratke forme - zbirka je gotovo dvije godine bila na prvom mjestu top lista hrvatske proze. U audio izdanju ove domaće književne uspješnice glumac Pero Kvrgić svojom je dojmljivom izvedbom Ferićevim likovima udahnuo autentičnu živost, pa se na trenutak može učiniti da su nam prišli, dali nam ruku. Ta ruka je glumčeva vještina kojom nas vodi meandrima njihove krhkosti.NEBOJŠA GLOGOVAC čita “Komo” Srđana ValjarevićaSlušaj ovdje!Valjarević se sredinom devedesetih strelovitom brzinom profilirao kao jedan od najvažnijih srpskih pisaca, a sličnom brzinom napustio nas je legendarni Nebojša Glogovac, iznenada preminuvši u 44. godini života. Iza sebe je ostavio beskonačno velik trag u filmskoj i kazališnoj umjetnosti, a u katalogu book&zvook audio knjiga uspješnicu “Komo”, specifičnog knjiškog autora Srđana Valjarevića. Rođen u Beogradu 1967. godine, vrlo brzo postao je jedan od najčitanijih srpskih pisaca, živio je u Berlinu, Amsterdamu, Grčkoj i Budimpešti, igrao nogomet za FK Radnički, radio kao autolimar i strojobravar, a jednim od najljepših životnih iskustava smatra petogodišnje konobarenje na Korčuli, gdje bi možda ostao i živjeti da nije izbio rat. Jedna od najemotivnijih scena u romanu „Komo“ povezana je s melodijom koju glavni junak prepoznaje kao onu s korčulanske katedrale.Sarajevski MarlboroŠto je muškarac bez brkovaAnđeo u ofsajduKomo

Ljeto koje dobro zvuči: Osobni razvoj kroz audio knjige 8/8/2024

Ovog ljeta zaronite u audio knjige koje povezuje tema osobnog razvoja

Izdavajamo nekoliko audio knjiga iz naše audioteke koje povezuje uvijek aktualna tema osobnog razvoja - a neke od njih autori su pročitali svojim glasom:DepraAleksandar Stanković: DepraAleksandar Stanković vodi nas u dojmljivu, hrabru i za hrvatsko društvo izuzetno važnu audio knjigu, kroniku dugogodišnje borbe s depresijom u intimnoj posturi, u dalekom krhkijem izdanju no što smo ga navikli gledati u slušati u ulozi novinara i urednika emisije Nedjeljom u dva.“Iznenadio me Aco, u prve dvije-tri stranice je rekao sve u čemu sam se našao, a to je da je sve krenulo napadom panike. Kada sam to pročitao bio sam sretan, ali na čudan način. Našao sam svoju patnju u njegovoj patnji. To je u biti bit toga što ova knjiga predstavlja. Mnogi ljudi će se naći u njoj i bit će im lakše.”  - Edo Maajka BlankFeđa Štukan: Blank“Blank” je još jedna audio knjiga u kojoj nas autor vodi kroz svoj život. Štukanov nevjerojatan put od ratnog rova, preko psihijatrijske bolnice, narkomanske ovisnosti i dramske akademije, do privatnog i društvenog samoostvarenja zgusnut je u 5 sati jednostavnih rečenica čiji ritam ima magijsku moć. “Najpotresniji dijelovi knjige možda i nisu oni ispovjedni i intimni, gledani unutarnjim očima, nego oni kad se uslijed neprestanog batrganja kroz život protagonistove oči podignu i svjedoče društvenim apsurdima, neuralgijama, osiromašivanju i klasnom raslojavanju. Pratimo ga u postrojbama mudžahedina, psihijatrijskoj ustanovi, kako tone u ovisnosti i pokreće sitni narko-biznis, nekoliko se puta izvlači pred overdoseom, gomila frendova mu je poumirala, kasnije postaje glumac, aktivist, skida se s droge, prebolijeva hepatitis C, gušterača mu je nagrižena, vozi paraglajdere i u ovom trenu okreće novu, praznu stranicu za ispisivanje – zato se po svemu sudeći knjiga zove "Blank" i nakon čitanja ostavlja katarzičan učinak. Priča je uvjerljiva, pripovijedanje teče, lik je živ, može ga se čuti kako viče, namirisati gnojne rane od uboda iglom, osjetiti šamare koje si lupa pred ogledalom.”- Nikola Leskovar, Lupiga(ne)SlomljenaTatiana Tajči Cameron: (ne)SlomljenaNezaobilazna zvijezda hrvatskog glazbenog svijeta - Tajči - kroz svoje dnevničke zapise, glazbu koju je snimila dvije godine nakon smrti vlastita oca opisuje svoj životni put od stanja depresije, anksioznosti i umjetničke blokade - do iscjeljenja. Svako poglavlje ove knjige punog naslova “(ne)Slomljena: Kako mi je tatina glazba pomogla u iscjeljenju” prati pjesma s njezinog istoimenog albuma.“Tajči predstavlja ranjivost i autentičnost. Presretna sam što je s nama podijelila plodove svog transformacijskog puta. Ovo djelo prava je multimedijska gozba ekspresivne umjetnosti – vješto upletenih priča, fotografija, pjesama i dubokih duhovnih razmišljanja. Prihvatite ovaj poziv i zaplešite s Tajčinim duhom ispunjenim ljubavlju! Zahvalna sam na ovom poklonu njene humanosti.“  - dr.Jamie Marich, klinička specijalistica za traume, autorica, umjetnica ekspresivne umjetnosti, The Institute for Creative MindfulnessŠto sam naučio na planiniMilan Majerović-Stilinović: Što sam naučio na planini“Ova knjiga je dnevnički zapis, putopis, self-help, poezija i proza, sve to i ništa od toga. Zbog nje mi se pišu nove pjesme, svira mi se usna harmonika na planinskoj stazi. Zbog nje želim kuću na Velebitu u kojoj ću svojoj kćeri pričati o tome što je sve barba Milan naučio na planini.”- Aljoša Šerić Početkom 2019. Milan Majerović-Stilinović pokrenuo je blog “Što sam naučio na planini” koji je poslužio kao osnova knjige pred vama. Njezino audio izdanje pročitao je sam, obogaćeno glazbom Mateja Meštrovića s albuma Zvuci Velebita i nagrađenog solo pijanističkog albuma Piano Waves. Kafić na kraju svijetaJohn Strelecky: Kafić na kraju svijeta. Pripovijest o smislu životaKafić na kraju svijeta mogli bismo imenovati Galebom Jonathana Livingstona za novi milenij. Strelecky svoj roman smješta u jednom kafiću u teškoj zabiti, gdje u jednostavnom miljeu, zajedno s kuharom, konobaricom i jednim gostom naručuje tri pitanja s dnevnog menija: Zbog čega si ovdje? Bojiš li se smrti? Vodiš li ispunjen život? Njegova knjiga oduševila je preko 6 milijuna čitatelja, prevedena je na 42 jezika, a svakom novom čitatelju garantira poticaj na razmišljanje o suštinskim životnim pitanjima, kao i poticaj za pozitivne promjene u vlastitim životima.Misli i postani bogatNapoleon Hill: Misli i postani bogatPrije mnogo godina Andrew Carnegie, tajkun koji se obogatio na čeliku, Napoleona Hilla je uputio u tajnu zahvaljujući kojoj je stekao basnoslovno bogatstvo. Carnegie, u ono doba jedan od najbogatijih ljudi, Hillu je potom povjerio zadatak da istraži metode koje su dovele do uspjeha 500 milijunaša diljem svijeta, kako bi na taj način ustanovili što im je zajedničko i razotkrili filozofiju uspjeha. Misli su djela, to je Napoleon Hill spoznao već početkom 20. stoljeća.  Stotinjak godina kasnije gotovo svaki čovjek zna da osobni uspjeh ovisi o ispravnom mentalnom stavu. Upravo su stoga toliko važni zakoni uspjeha koje je otkrio Napoleon Hill. Ako želite biti financijski neovisni i sami upravljati svojim životom, najbolje je učiti od majstora - čija je knjiga prodana u više od 100 milijuna primjeraka.Freud: AutobiografijaSigmund Freud: AutobiografijaOtac psihoanalize u svojoj se autobiografiji tek nekoliko puta osvrnuo na svoju osobnu povijest, ostavljajući prostor opisa njegova života prvenstveno za onaj profesionalni. U Post scriptumu iz 1935. godine piše: "Dvije se teme provlače kroz ovo moje djelo: moj životni udes i povijest psihoanalize. Obadvije su prisno povezane, kao što se to vidi iz mojega prikaza, jer je psihoanaliza postala sadržaj mojega života i, prema tome, nikakav moj osobni doživljaj nije vrijedan spomena ako ne zadire u područje mojeg naučnog interesa." Kroz Freudov život, i život psihoanalize, vodi vas glas Tomislava Rališa.Projekt EdenJames Hollis: Projekt Eden. U potrazi za magičnim Drugim“Projekt Eden” bogato je i nijansirano istraživanje ljudskog iskustva u kojem jungovski analitičar James Hollis preispituje kako ideje u koje sami sebe uvjeravamo, pojedinačno i kolektivno, igraju snažnu ulogu u oblikovanju naše percepcije svijeta i našeg mjesta u njemu, nudeći uvid u razne načine na koje iznova pokušavamo stvoriti izgubljeni osjećaj raja i s kojim izazovima se pritom suočavamo. Tvrdi da naše borbe i izazovi nisu znakovi neuspjeha, već prilike za rast i transformaciju, te navodi načine kako da pronađemo smisao kroz odnose, rad i kreativne napore. Ohrabruje nas da preispitamo svoja uvjerenja i razmotrimo kako nas ona ograničavaju ili osnažuju na osobnom putu prema osjećaju smisla i svrhe. “Projekt Eden” pročitao je Nikša Marinović.

Ljeto koje dobro zvuči uz autore koje volimo: Mira Furlan 7/8/2024

Autobiografija Mire Furlan više je od puke proze slavljene glumice

 Iza Mire Furlan ostala su brojna glumačka ostvarenja u kazalištu, na filmu i televiziji, ali i jedan autobiografski put u karijeru koju je nova kultura devedesetih doslovce otkazala - primorana da odabere jednu ili drugu stranu, Mira Furlan 1991. emigrirala je u Ameriku, zauvijek žaleći za svijetom koji više nije postojao. Svoju autobiografsku prozu posvetila je mužu i sinu, kojemu piše:  Da li ti treba ta teška prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vuče sa sobom cijeli svoj život, ne nalazeći načina da je bar načas odloži? Ili pišem za sebe, sebi? Zašto? Da li zato da 'bolje razumijem samu sebe' pokušavajući detektirati skrivenu 'priču' u raštrkanom, nelogičnom, kaotičnom narativu svojega života?”  “Voli me više od svega na svijetu” oživljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji za njih više nije bilo mjesta u novim državama. Emotivna, moćna proza u kojoj pratimo život mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlučuje za glumu, gdje se smjenjuju sreća i nesreća, proza u kojoj vidimo i lice i naličje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom rečenicom pod kožu. Ne izostavljajući ništa i nikoga, ne štedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se čita kao roman. U njoj se ostvaruje "američki san", ali, naposljetku, najvažnija je ljubav, koja joj je pomogla da lakše brodi karijerom."Voli me više od svega na svijetu" knjiga je koja s puno sentimenta i osjećaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan već i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen. Audio knjiga u izdanju Rino Records Audiobooks i interpretaciji Tajane Petrović Čemeljić dostupna je na book&zvook platformi u dva dijela:1. dio: https://www.bookzvook.com/knjige/voli-me-vise-od-svega-na-svijetu-1dio2. dio: https://www.bookzvook.com/knjige/voli-me-vise-od-svega-na-svijetu-2-dio

Ljeto koje dobro zvuči uz knjige u kojima šuška more 31/7/2024

Izdvojili smo naslove book&zvook biblioteke uz koje možete ploviti od Kariba, preko Mediterana, do zamišljenih jadranskih otoka. Među retcima uživajte u šumu valova i cvrčanju cvrčaka - naša preporuka za one koji odmaraju uz more, ali i one koji o njemu maštaju.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       Vidimo se u kolovozuGabriel García Márquez: Vidimo se u kolovozu'Vidimo se u kolovozu' pripovijeda o ženi na pragu pedesete koja svakog 16. kolovoza odlazi na karipski otok kako bi položila gladiole na grob svoje majke i - upustila se u kratke ljubavne odnose. Njezin inače sretni obiteljski život ostaje neokrnjen, jer na put odlazi sama, a njezin suprug i djeca o tradiciji 16. kolovoza ne znaju ništa. Ovaj roman izvanredan je prikaz ženstvenosti, seksualnosti i žudnje te je savršeni „grand finale“ opusa Gabriela Garcíje Márqueza. Savršeni ljetni suputnik magijskog realizma glasom Franje Kuhara društvo je za vruće ljetne dane.   Mediteranski brevijarPredrag Matvejević: Mediteranski brevijarZa potrebe 'Brevijara' Predrag Matvejević triput je proputovao Mediteran: prvi put doslovno, drugi put po starim kartama, a treći put čitajući stare rječnike, dnevnike i putopise. 'Mediteranski Brevijar' doživio je niz domaćih i pedesetak svjetskih izdanja, a sada i audio verziju. Velika je to stvar jer Mediteran ne samo da nije more samoće, nego je puno priča, imena i zvukova koje vrijedi uvijek iznova osluškivati. To će iskustvo biti to sjajnije jer se uz izvrsnu interpretaciju Zlatka Ožbolta i autentične zvukove Mediterana u njemu glasom pojavljuje i sam autor. Jedinstvena knjiga tako je dobila i jedinstveno zvučno izdanje.  Grad u zrcaluMirko Kovač: Grad u zrcaluNa razmeđi Mediterana i Balkana svoju je obiteljsku kroniku ispisao jedan od najznačajnijih suvremenih pisaca ovih prostora, Mirko Kovač. U romanu podnaslovljenom 'Obiteljski nokturno' Kovač opisuje život prostora koji je obilježio njegov - od djetinjstva u dubrovačkom zaleđu, do uspomena iz grada vječne čežnje i žudnje, sjajnog Dubrovnika. 'Grad u zrcalu', magnum opus Mirka Kovača, slušajte u sanjivoj interpretaciji Zorana Čubrila.  Osmi povjerenikRenato Baretić: Osmi povjerenikNa Trećiću nema struje, vode, ni signala za mobitel. Glavni junak stiže na otok kao povjerenik Vlade Republike Hrvatske, sa zadatkom da tamo provede lokalne izbore i time integrira njegovo neveliko stanovništvo u pravni sustav države čija se prisutnost i postojanje na tom otoku ni po čemu ne osjeća. Ekranizirani roman Renata Baretića uz originalnu filmsku glazbu braće Sinkauz i u izvedbi Joška Ševa slušajte kao audio knjigu!  Adio kaubojuOlja Savičević Ivančević: Adio kauboju'Adio kauboju' osvojio je 2011. nagradu tportala za najbolji roman u Hrvatskoj, preveden je na desetak jezika, a onaj francuski donio je i nagradu za najbolji prijevod stranog književnog djela. Tamošnji su ga mediji prozvali 'književnim događajem godine, koji je osvojio čitalačku publiku francuskog govornog područja svojim očaravajućim i poetskim stilom'. „Stranče, ovdje te zakon ne štiti" – kao kadrom iz vesterna započinje svoj roman prvijenac Olja Savičević Ivančević. A što je zajedničko dalmatinskoj fjaki i prerijama Divljeg zapada slušajte u briljantnoj interpretaciji Nataše Janjić Medančić.   Zemlja bez sutonaMarija Andrijašević: Zemlja bez sutonaJoš jedna mlada spisateljica osvojila je svojim romanom prvijencem tporatlovu nagradu 2023., koja od te godine uključuje i book&zvook audio izdanje. Marija Andrijašević radnju smješta u rodni Split kamo se protagonistica vraća u posjet ocu, kao i u njegovo rodno selo Vrj negdje u Dalmatinskoj zagori, u blizini Cetine. Uz cvrčke i šturke, more i rijeku, ovaj poetičan roman slušajte glasom Lane Barić.  Divertimjenti i lavuriMarica Buratović: Divertimjenti i lavuriU ovom izuzetnom djelu hvarske čakavštine Marica Buratović oživila je izvorni, lokalni idiom sa željom da nam približi djelić otočkog života iz vremena njezina djetinjstva, vremena kojega je gotovo u potpunosti zamijenila suvremenost: od polja do konobe, od mora i ribanja do maslinika i ulja, od težačkih napora do radosti življenja u čovjekovoj svakidašnjici. Uz akustičke minijature tu je i pojmovnik koji će olakšati razumijevanje slušateljima kojima je govor otoka Hvara manje blizak.   Knjiga o juguJurica Pavičić: Knjiga o juguNovinar i pisac, scenarist i filmski kritičar Jurica Pavićić svoju višegodišnju analizu Mediterana i dalmatinskog juga sakupio je u „Knjizi o jugu“ gdje se u nizu eseja bavi temama svakodnevice Jadrana 20. stoljeća, od gastarbajtera preko vikendica do jadranske magistrale i bure. Mnogima blizak autorov kolumnistički rad u ovoj je knjizi dopunjen i s nekoliko autobiografskih eseja u kojima Pavičić propituje kako su ideologije i kolektivna povijest oblikovale sudbine njega i njegovih predaka.

Ljeto koje dobro zvuči uz najbolje romane tportala 27/7/2024

Godišnja književna nagrada tportala za najbolji domaći roman od prije par godina obogaćena je audio izdanjem pobjedničkog romana. Ovog ljeta donosimo kratki pregled audio knjiga nastalih prema romanima ovjenčanima tportalovom nagradom dostupnih za slušanje u book&zvook biblioteci.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        Strvinari starog svijetaNajbolji roman 2023Tea Tulić: Strvinari starog svijeta"Strvinari starog svijeta" smješteni su u životu male riječke obitelji, gdje kći pripovijeda o ocu, a u priči se povremeno dotakne i onostranih Volge i Buge, mrtvih žena koje još žive u njihovom sjećanju i koje ih navigaju. Melankoličnu priču o odrastanju uz oca koji od frajera pritisnuta životom postaje – kako mu kopni volja uslijed razočaranja u svijet i vrlinu – tek sjena prijašnjeg bića. U gotovo bajkovitoj priči, sjetna, katkad trpka raspoloženja smjenjuju se s komičnim situacijama uz prodore naturalizma i simbolizma. Snimanje ove audio knjige za glumicu Luciju Šerbedžiju bilo je lijepo iskustvo: 'Uživala sam u njenom stilu pisanja koji je inovativan - igra se sa slikama koje slaže. Stil joj je dosta poetičan, njene rečenice naprosto klize stvarajući slike - ona se igra riječima. Ima i duhovitih elemenata, likovi su fantastično oslikani. Emotivan je i duboko potresan. Preporučujem!'Sve do kraja kolovoza audio knjigu besplano preuzmite u našoj aplikaciji!  U kasno ljetoNajbolji roman 2022Magdalena Blažević: U kasno ljetoIzniman roman snažnih slika, krugova koji se pretapaju, asocijacija prepunih mirisa i zvukova, prizori bi bili pitoreskni da u potki ove sugestivne i poetske naracije ne leži surov ratni zločin. U izvedbi Anđele Ramljak putujemo kroz obimom malen, ali temom golem roman. 'Zovem se Ivana. Živjela sam četrnaest ljeta, a ovo je priča o posljednjem.' Ovaj roman otvorenog prostora i prirode, u kojem mrak prevladava nad svjetlom, smrt nad životom, pisan iz perspektive ubijene djevojčice, predstavlja nam jezikom nježnosti svu surovost svijeta skrivenog u idili ruralne pastorale. Roman o smrti iz kojeg pjevaju ptice.  Zemlja bez sutonaNajbolji roman 2021Marija Andrijašević: Zemlja bez sutonaNa tragu mita o Dedalu i Ikaru, “Zemlja bez sutona” priča je o ocu podrezanih krila koji je većinu svojih bitaka izgubio, ne mogavši pobjeći od zadane mu sudbine. Skicirajući krokije splitskih socijalnih razlika, Marija Andrijašević stvara lik nerealiziranog i sapetog oca koji je ta krila ipak uspio izgraditi za svoje dijete, kćer kojoj je u nasljeđe ostavio zemlju ne bi li na njoj izrasli novi izbojci koji će oplemeniti ono što je surovo, ispraviti što je bilo krivo, započeti preobrazbu mjesta i ljudi. Lana Barić svojom je izvedbom vješto lokalizirala ovaj roman zanimljivog dijalektskog leksika, udahnula autentičnost vlastitog iskustva odrastanja u lokalitetima koje oslikava roman, zanimljivo izgradila lik glavne junakinje u kojoj se ogleda i centralna tema koju Marija Andrijašević, vrlo suvremeno, uvodi u recentnu domaću literarnu produkciju - odgovornost pojedinca za ugroženi ekosustav.   Sjećanje šumeNajbolji roman 2019Damir Karakaš: Sjećanje šumeNa book&zvook platformi uskoro će osvanuti “Proslava”, Karakašev roman nagrađen tportalovom nagradom za najbolji roman 2019. godine, a do tad za ljubitelje Karakaševa pisma iz naše audioteke izdvajamo “Sjećanje šume”. Ovo je roman o djetinjstvu, a o tom važnom formativnom periodu svakog čovjeka, pisac, smatra Karakaš, ima samo jednom pravo pisati. “Sjećanje šume” njegov je takav pokušaj, pokušaj na koji je čekao gotovo pola stoljeća. Čekanje se isplatilo jer je materijal odležao na podlozi iskustva i fermentirao u opojan narativ. “Sjećanje šume” moćno je štivo jer je takva autorova vještina zapažanja i pripovijedanja kojima dotiče kako one najfinije predjele unutarnjeg svijeta jednog krhkog dječaka u surovom ličkom selu sedamdesetih godina, tako i one najskrivenije zakutke vjekovnog sjećanja šume. Rezultat je razgranata lirska čarolija u legendarnoj izvedbi Živka Anočića, koja će ostati u slušatelju još dugo nakon slušanja.  Adio kaubojuNajbolji roman 2011Olja Savičević Ivančević: Adio kauboju"Adio kauboju" je roman o netoleranciji, o nasilju, o drugima i drugačijima, u ovom slučaju o Danijelu, bratu Ruzinave, i Braći Irokezima, o obitelji u kojoj su ostale dvije sestre i majka i njihovim odnosima, o generaciji koja se osipa, o lokalnom tranzicijskom gazdi Vrdovđeku, o lažnim herojima Nedu Montgomeryju i Anđelu s usnom harmonikom - jasno je, nalazimo se u srcu vesterna - tu je i istraga jedne smrti, željezni konj u punom trku, misteriozno pismo, mejlovi, spisateljica gospođa 0, kućni porno-video... U ovom romanu su se sreli Michael Ondaatje i Sergio Leone, iz likova kao da progovara nešto od duha otočana Ranka Marinkovića, a za glazbu su bili zaduženi Ennio Morricone i Toma Bebić. Mogli bismo reći, bilo jednom u Starom Naselju, pored mora… A tako je i danas. (Kruno Lokotar). Ovom specifičnom vesternu život je udahnula glumica Nataša Janjić Medančić.  Ulomak iz ovogodišnjeg pobjedničkog romana "Strvinari starog svijeta" Tee Tulić

Ljeto koje dobro zvuči : ROMAN 5/7/2024

Za romanoljupce, obožavatelje 'long read' forme, ovo su naše ljetne preporuke.

U bijegu od žestine gradskog asfalta prema prirodi, morskim krajevima ili zelenim oazama godišnjeg mira, pokušavamo naći vrijeme za ono što se tijekom godine ne stigne, ono što ostavljamo po kojekakvim listama i popisima želja. Zato i mi gledamo na ljeto kao na savršeno vrijeme da vas podsjetimo na nekoliko audio knjiga koje će sigurno upotpuniti zvučne ambijente vaših ljetnih oaza. Audio knjige mogu vas pratiti uvijek, dok pakirate kofere, čekate avione ili podizanje rampi naplatnih kućica, paljenje motora autobusa, ili pak uživate u pustim kontinentalnim gradovima i njihovim usporenim ljetnim atmosferama. Želimo vam ugodno i odmorno ljeto i neka vas kroz njega prati i nekoliko preporuka, naših miljenika iz bogate biblioteke book&zvook-a.Ovog tjedna okrećemo uši romanima, a ovo su naši prijedlozi:  MIRKO KOVAČ: Grad u zrcaluMIRKO KOVAČ: Grad u zrcaluKovačeva knjiga nad knjigama. (Strahimir Primorac)U ovom retrospektivnom romanu podnaslovljenom Obileljski nokturno, pratimo život pisca koji se nakon dugog izbivanja vraća u svoj zamišljeni rodni grad, u obiteljske i ljubavne odnose među kojima su najznačajniji autorov odnos s ocem, te erotikom protkano prijateljstvo s učiteljicom Jozipom. Na sjecištu prošlosti i sadašnjosti nastaje Kovačev jedinstveni “grad”, u kojem se autor suočava sa svojim vlastitim odrazima. „Ako su slike nestale ili su zaključane u vremenu, onda ćemo naći odraz izgubljenog, kao u jednom zrcalu…“'Grad u zrcalu' odličan je suputnik, osobito onima koji će svoje ljeta provesti u bliskim odnosima sa zamišljenim gradovima i željezničkim prugama. Za book&zvook audio izdanje 'Grada u zrcalu' glas je posudio Zoran Čubrilo, a glazbu izveo i osmislio Maro Market.       VIRGINIA WOOLF: SvjetionikVIRGINIA WOOLF: SvjetionikKnjige koje nitko ne čita, a svi hvale - tako je nekoć Hemingway opisao klasike. Ima li boljeg razdoblja od ljeta za uhvatiti korak s kapitalima svjetske književnosti? Na book&zvook platformi nalazi ih se pregršt, a ovog puta izdavajamo 'Svjetionik' Virginije Woolf kojeg je pročitala Barbara Prpić. “To the Lighthouse”, ako i nije – kako neki kritici tvrde – najbolje ili najglavnije njezino djelo, svakako je najznačajnije za ovu spisateljicu. Jer, u 'Svjetioniku' su upravo primjerno izneseni značaj i značenje njene proze, za koju se najčešće kaže da je svojevrstan spoj psihologijskih i metafizičkih zasada. U svakom slučaju, upravo taj roman najbolje pokazuje narav i doseg impresionizma-psihologizma-intelektualizma, koji se redovito pripisuje prozi Virginije Woolf. Ona je uvijek poklanjala posebnu pozornost neposrednim osjetima i dojmovima koji hrane naš um, spletu pojmovlja koje je živi sadržaj naše svijesti i načinu kojim nesvjesni i svjesni dio naše duše određuje pojedinca i svijet. Bijaše zapravo obuzeta neposrednom sviješću kao jedinom uhvatljivom odrednicom vanjske cjeline.    HENRY DAVID THOREAU: WaldenHENRY DAVID THOREAU: Walden U poznatom 'Waldenu', Henry David Thoreau svoje je esejističke zapise temeljio na iskustvu života provedenog uz jezero Walden, od 1845. do 1847. u kolibi koju je sam sagradio, pokazujući koliko civilizacija raskida bitnu i živu vezu između čovjeka i prirode.Više od audio knjige, ovaj klasik esejizma u book&zvook izdanju obogaćen je impresivnim zvukovima prirode, koji će i vas, ma gdje se nalazili, odvesti do vašeg ljetnog waldena.        IRENA VRKLJAN: Svila, škareIRENA VRKLJAN: Svila, škare Roman 'Svila, škare', objavljen 1984. godine, vrlo je brzo postao i ostao kultni naslov. Sav satkan od krhotina, promjena mjesta boravaka i adresa, djeluje kao kakav kaleidoskop sjećanja u kojem se pretapaju slike prošlosti sa slikama sadašnjosti. Poetsko-refleksivna proza u ispovjednom tonu, još k tomu pisana iz pozicije djevojke iz građanskoga sloja, predstavljala je inovaciju za vrijeme u kojem je nastala. Prigušeni feminizam koji je zračio iz romana, djelovao je subverzivno. S romanom Svila, škare i onima koji su uslijedili (Marina ili o biografiji, Berlinski rukopis i Dora, ove jeseni) – autorica ispisuje svoju autobiografsku tetralogiju čiji se dijelovi međusobno prožimaju i obogaćuju. U njoj su biografije drugih, sudbine članova obitelji, prijatelja i poznanika skladne kockice od kojih se slaže glavna priča. Priča o potrazi za samom sobom.   DANILO KIŠ: Grobnica za Borisa DavidovičaDANILO KIŠ: Grobnica za Borisa Davidoviča Kiševo iznimno značajno djelo - zbirka pripovjedaka ili roman - prelama činjenice i imaginaciju, surovu povijest i sugestivnu naraciju govoreći o stradanjima u komunističkim gulazima Sovjetskog Saveza, temeljenima na stvarnim povijesnim događajima. Nastalo je i objavljeno 1976. kao piščev odgovor njegovim francuskim studentima koji su, kao i cijela tadašnja 'lijeva' Evropa, zatvarali oči pred postojanjem sovjetskih gulaga. Tih "sedam poglavlja jedne zajedničke povijesti“ kako je i sam autor naznačio u podnaslovu, spada u vrhunske domete srpske i jugoslavenske književnosti. Ova antologijska knjiga o neuništivosti i cikličnosti zla kao i o vječnoj ljudskoj potrebi za njim, osim što je najzaslužnija za Kišev svjetski uspjeh, istovremeno mu je donijela i različite napade i optužbe za plagijat kod kuće te je otvorila najveću polemiku u povijesti jugoslavenske književnosti.      BORA ĆOSIĆ: Uloga moje porodice u svetskoj revolucijiBORA ĆOSIĆ: Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji Za roman 'Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji' Bora Ćosić primio je 1969. godine NIN-ovu nagradu. Ta se knjiga proslavila diljem svijeta kroz prijevode u više od petnaest jezika, brojna kazališna uprizorenja i filmsku ekranizaciju. Pred vama je audio verzija u izvedbi glumca Damjana Kecojevića koji vrlo vješto utjelovljuje glas naratora, neimenovanog dječaka kroz čije oči pratimo historijska previranja 20. stoljeća. U uvodnom poglavlju knjige, autor, sobom samim, čita do sada na originalu neobjavljen uvodnik napisan za francusko izdanje romana povodom 50. godišnjice te ironijske i ludičke, a za svoje vrijeme i izrazito subverzivne proze.