Londonski sajam knjiga potvrdio strelovito širenje audio knjiga u cijelom svijetu
Od 11. do 14. ožujka u Londonu je održan sajam knjiga, jedan od ključnih datuma globalnog izdavačkog kalendara
Privukao je 1000 izlagača i 30 000 profesionalnih posjetitelja, u njegovom fokusu stajali su Palestina, umjetna inteligencija i sve popularnija romantična fantastika, BookTok i društveni mediji, prijetnje slobodi čitanja i objavljivanja te geopolitičke sile koje utječu na svijet knjiga. Trendovi budućnosti leže u sferi održivosti, neurodivergentnosti i digitalnog audio izdavaštva kojem ćemo se posvetiti u ovom kraćem prikazu.
Tijekom tri dana, agenti, urednici, izdavači, skauti i mnogi drugi ljudi čiji je poslove teže objasniti, okupljaju se u Londonu ritualno i gotovo frenetično, uglavnom da prodaju i kupe strana prava za knjige na engleskom jeziku, ali i da opipaju bilo izdavačkog univerzuma, promotre prevladavajuće trendove, mapiraju strukturu izdavačke industrije.
London Book Fair ugostio je brojne seminarske sesije kojima je u fokusu bila audio knjiga, one su tematizirale sintetičke glasove i upotrebu umjetne inteligencije u automatizaciji produkcije audio knjiga, jedna je sesija predstavila mrežu kojom kolaju audio knjige, dok je druga otvorila uvid u detaljnu analitiku navika slušatelja audio knjiga i njihovih preferencija. Španjolski promotor čitanja na novim formatima, Havier Celaya, predstavio je svoje istraživanje - mapu 200 kanala kojima se trenutno odvija distribucija audio knjiga u svijetu. Dodajmo da Celaya rezultate predstavlja bez dubljeg uvida u područje našeg jezika koje se, kao uostalom i njegovo šire okruženje, smatra novim i neistraženim potencijalom.
Londonski sajam knjiga bio je domaćinom zanimljive panel rasprave pod nazivom ‘Budućnost audio izdavaštva: Globalni trendovi i utjecaj umjetne inteligencije’ koja je okupila vodeće ljude tog segmenta digitalne izdavačke industrije. Popularnost tog panela bila je vidljiva po dugom redu ljudi koji su neuspješno čekali na ulazak u dvoranu glavne pozornice koja je mogla primiti stotinjak gostiju.
Michele Cobb, izvršna direktorica Udruženja audio izdavača podijelila je impresivne statistike o američkom tržištu zvučnih knjiga. "Prvi put u 2023., naša istraživanja pokazala su da je više od 50% američkih odraslih osoba slušalo zvučnu knjigu", rekla je Cobb. "To je značajan porast u proteklih nekoliko godina, a uz to, ono što izdavači osobito cijene jest dvocifreni rast prihoda, i to već 11 godina zaredom."
"53% znači da 47% nikada nije slušalo zvučnu knjigu", primijetila je Amanda D'Acierno, predsjednica i izdavačica u Penguin Random House Audio, “što znači da još uvijek ima puno prostora za rast i napredak.” D’Acierno ističe važnost visokokvalitetnih produkcija za uspjeh audio formata, važnost širenja na neengleske jezike i istraživanja novih formata poput ilustriranih knjiga i multimedijskih iskustava koje nam tehnologija pruža. "Stvaramo nove doživljaje", rekla je, spominjući da je PRH Audio nedavno objavio audio verziju knjige Dolly Parton Behind the Seams, koja "uključuje intervjue i glazbu". Aurelie de Troyer govorila je o Audibleovim ulaganjima u originalni sadržaj, prilagodbu romana i izdanja koja krase višeglasne naracije i soundscape. Također je napomenula da je tvrtka Audible nedavno surađivala s redateljem Samom Mendesom kako bi stvorila visokobudžetne adaptacije klasika Charlesa Dickensa poput "Olivera Twista" i "David Copperfielda". Dodala je da tvrtka proširuje svoj katalog u zemljama u kojima je kategorija zvučnih knjiga još uvijek u razvoju, poput Japana, Brazila i Španjolske. Prije pokretanja u Brazilu, Audible je surađivao s više od 500 brazilskih naratora kako bi proizveo više od 1.500 audio knjiga na brazilskom portugalskom.
Helena Gustafsson podijelila je uvide o prisutnosti Storytela na 28 tržišta neengleskih jezika i o prednostima modela neograničenog streaminga u poticanju slušanja. Predstavila je Storytelovu nedavno lansiranu značajku ‘Voice Switcher’, koja korisnicima omogućuje odabir između ljudske naracije i sintetičkih glasova. "Naše nedavno istraživanje pokazalo je da 89% kupaca u nekoj prilici nije odabralo knjigu koju su željeli slušati jer im se nije svidio glas naratora. ‘Voice Switcher’ ne zamjenjuje ljudskog naratora, već vam nudi priliku da odaberete između tri ili četiri sintetička glasa koja smo razvili", rekla je Gustafsson.
Owen Smith pripisao je Spotifyju gotovo dvostruko povećanje rasta Bookstata na tržištu prošle godine, rekavši da je nakon što je Spotify u listopadu prošle godine predstavio streaming zvučnih knjiga, očekivani rast Bookstata od 14% skočio na 28%. "Zadovoljni smo time", rekao je, objašnjavajući da je cilj Spotifyja privući nove slušatelje na tržište i da statistički rast sugerira da je tvrtka u tome uspjela. Smith je zatim povukao paralele između rasta industrije podcasta i potencijala za zvučne knjige: "Mislim da postoji bogat niz ponašanja koje smo naučili od podcasta, za koje vjerujemo da se zaista mogu primijeniti i na zvučne knjige." Spotifyjev ulazak na tržište zvučnih knjiga ima za cilj proširenje publike korištenjem njihovih algoritamskih alata za otkrivanje i pružanje paketa usluge "Zvučne knjige uz Premium" koja nudi oko 200.000 naslova - od kojih je 150.000 preslušano od pokretanja.” Smith, potpredsjednik za proizvod i tehnologiju za audio knjige u Spotifyju, rekao je da je važno dati potrošačima, kao i autorima, mogućnost odabira digitalnih i sintetičkih glasova. "Ima toliko autora koji ne mogu objaviti svoju knjigu zbog visoke barijere ulaska koja se prije svega očituje u visokim troškovima proizvodnje", rekao je. Diskutirao je o korištenju AI-a u Spotifyju s aspekta uparivanja, koristeći algoritme za povezivanje korisnika s pravom knjigom, posebno kako se katalog širi, analogija je to onom što je švedski tehnološki div napravio s glazbom i podcastima. "To je savršen način za ulazak u format audio knjige slušateljima koji možda nikada prije nisu razmatrali audio knjigu", rekao je.
Panel je nakratko širio raspravu o ulozi umjetne inteligencije u produkciji zvučnih knjiga, priznajući i zabrinutosti i potencijalne koristi. Složili su se oko potrebe za transparentnošću i jasnim označavanjem prilikom korištenja sintetičkih glasova.
Općenito, panelisti su isijavali optimizam u vezi s budućim rastom industrije zvučnih knjiga, ohrabreni proširenjem kataloga, inovacijama u formatu, poboljšanim alatima za pronalaženje sigurnog puta do slušatelja, istraživanjem novih tržišta i jezika.