Zemlja bez sutona roman je o ocu i kćeri, bijegu i povratcima u kojem snažno pulsira ideja preobrazbe i novog početka. Moćnim poetskim jezikom i stilskom dotjeranošću Marija Andrijašević pripovijeda o Gloriji Suton, biologinji specijaliziranoj za sakupljanje sjemenki, koja se nakon godina provedenih na studiju i 'po terenima', vraća u rodni Split, u posjet bolesnom ocu. Unutarnju radnju romana i monoloških meandara pokrenut će ponovni susreti sa poznatim licima iz 'prošlog' života – posebice Jadranom, prijateljem iz djetinjstva i njegovom kćeri Altom. Boravak u Splitu ispresijecan je posjetama očevom rodnom selu Vrj u Dalmatinskoj zagori u kojoj je otac Gloriji usadio ljubav prema zemlji i biljkama. Sve je to vraća u djetinjstvo i brojna sjećanja o odrastanju u radničkom kvartu sa ocem i djedom, bez majke, čije okolnosti odlaska cijelog Glorijinog djetinjstva obavija šutnja. Mlada botaničarka reflektira svoje intimne odnose, no prije svega pokušava raščvoriti obiteljske neuralgije - majčin odlazak i kompliciran odnos s ocem, kojeg su sudbina, vlastita obitelj, nepravda i prilike podneblja još više otvrdnule.
Na tragu mita o Dedalu i Ikaru, Zemlja bez sutona priča je o ocu podrezanih krila koji je većinu svojih bitaka izgubio, ne mogavši pobjeći od zadane mu sudbine. Skicirajući krokije splitskih socijalnih razlika, Marija Andrijašević stvara lik nerealiziranog i sapetog oca koji je ta krila ipak uspio izgraditi za svoje dijete, kćer kojoj je u nasljeđe ostavio zemlju ne bi li na njoj izrasli novi izbojci koji će oplemeniti ono što je surovo, ispraviti što je bilo krivo, započeti preobrazbu mjesta i ljudi.
Glumica Lana Barić svojom je izvedbom vješto lokalizirala ovaj roman zanimljivog dijalektskog leksika, udahnula autentičnost vlastitog iskustva odrastanja u lokalitetima koje oslikava roman, zanimljivo izgradila lik glavne junakinje u kojoj se ogleda i centralna tema koju Marija Andrijašević, vrlo suvremeno, uvodi u recentnu domaću literarnu produkciju - odgovornost pojedinca za ugroženi ekosustav.
Roman Zemlja bez sutona nagrađen je u lipnju 2022. nagradom tportala za najbolji objavljeni roman u protekloj godini, a neposredno zatim dobio je i svoju audio inačicu koja je pred vama.
Marija Andrijašević rođena je u Splitu 1984. pjesnikinja i spisateljica. Diplomirala je komparativnu književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju 2015. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za rukopis davide, svašta su mi radili nagrađena je 2007. Goranom za mlade pjesnike. Prije i poslije toga objavljivala je poeziju u kulturnim i književnim časopisima (Re, Quorum, Knjigomat, Poezija). Poezija joj je uvrštena u suvremene pjesničke antologije (I u nebo i u niks, Hrvatska mlada lirika) kao i u talijanski izbor poezije s Balkana Voci di donne della ex Jugoslavia. Poezija joj je prevođena na slovenski, talijanski, ukrajinski, engleski, švedski, poljski, rumunjski i njemački. Završila je program Centra za ženske studije u Zagrebu. U 2018. dobila je godišnju potporu Ministarstva kulture za prvi roman Zemlja bez sutona, objavljen u rujnu 2021. Istoimeni roman dobio je nagradu Štefica Cvek u regionalnom izboru najboljih romana 2021. te 15. književnu nagradu tportal 2022..
