Možemo li biti prijatelji iako različiti? Na to nam pitanje odgovor daje najpoznatija naša književnica za djecu Ivana Brlić-Mažuranić pripovijetkom Regoč iz zbirke ‘Priča iz davnine’. Ova je poznata zbirka prevedena na gotovo sve svjetske jezike oblikovana na temelju motiva i likova slavenske mitologije, usmene predaje i književničine mašte, prvi put objavljena 1916. godine.
Gotovo 120 godina kasnije Regoča prenosimo u suvremeni format audio knjige glasom glumice Lele Margitić. Iz devetnaestostoljetnog ishodišta suvremene fantastične književnosti Regoč izranja vitalan, svjež i pjevan, ispleten zvukom i glazbom, dinamičkim rasponima u kojima će nam se učiniti da jašimo na konjima i da tutnjamo podzemnim prostranstvima, da se povećavamo i smanjujemo, na tren ćemo juriti golemim stopama i onda jezditi obješeni o divovu bradu. Naratorskom profinjenošću i toplinom, Margitić dočarava diva Regoča koji život trati brojeći srušene zidine Legen grada i majušnu vilu Kosjenku, okretnu i drsko hrabru, sjedinjuje njihove suprotnosti u povjerenju i odlučnosti da spase dva zavađena sela suočena s opasnošću namjerno izazvane poplave.
ilustracija naslovnice: Mak Cvjetičanin
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin 1874. - Zagreb 1938.), pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Zarana je proglašena »klasičnim piscem« i »hrvatskim Andersenom«; djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradama. Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu. Kao ugledna spisateljica bila je četiri puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana, kao prva žena u nas, za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Kći pravnika Vladimira Mažuranića i unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Nakon udaje za političara Vatroslava Brlića preselila se iz Zagreba u Slavonski Brod.
Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.