Peter Svetina je promišljenim jezičnim potezima stvorio podrobno zamišljen svijet koji neopazice odražava moralna i etička pitanja naše svakodnevice. Uz znatnu mjeru humora, čak simpatije za ljudske hirove i slabosti, autor secira najdublje teškoće našeg doba, a ponekad se posve jasno pokaže i rješenje.

Ovaj alegorijski roman za mlade tematizira totalitarizam kojemu je suprotstavljen svijet pojedinca. Roman je razumljiv intuitivno. Autor izbjegava diskurzivnu razinu. Nije, stoga, lako na prvu shvatiti o čemu se u romanu radi, ali na emotivno-racionalnoj razini odmah ga se razumije. Mladi, kojima je knjiga namijenjena, shvaćaju iz sadržaja priče da totalitarizam funkcionira zato što ga zajednica prešutno prihvaća. Moguće ga je nadvladati aktivnim djelovanjem pojedinca. Taj pojedinac u svome je svijetu slobodan od totalitarizma, a ako se radi o snažnoj ličnosti, to nadilaženje totalitarizma može postati općedruštveni pokret.

Peter Svetina rođen je 1970. u Ljubljani. Studirao je slovenski jezik i književnost na Sveučilištu u Ljubljani, gdje je 2001. doktorirao ranu slovensku književnost. Od 2007. predaje na Sveučilištu u Klagenfurtu u Austriji. Autor je kratkih priča, romana, slikovnica i poezije za djecu, mlade i odrasle. Također, prevodi poeziju i dječju književnost s engleskog, njemačkog, hrvatskog i češkog te radi kao urednik udžbenika poezije i književnosti. Njegovo pisanje uključuje teme iz stvarnog života s karakterističnom metodom kombiniranja nonsensa i realizma. Obiluju igrom riječima. Objavio je više od 20 knjiga za djecu i mlade. Tri njegove priče adaptirane su za lutkarske predstave, a neke pjesme i priče prevedene su i na druge jezike. Na hrvatskom jeziku objavljena je njegova slikovnica Pekarica Margot. Peter Svetina nominiran je 2018. za nagradu Hans Christian Andersen.

Krešimir Krnic radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1989. godine na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije. Objavio je desetak znanstvenih i stručnih članaka na hrvatskom i engleskom jeziku. Sudjeluje na međunarodnim konferencijama u Europi, Aziji i Americi. Gostuje povremeno na stranim sveučilištima kao gost predavač. U svojim stručnim radovima bavi se epskim pjesništvom, osobito staroindijskim. Okušao se i u književnosti, sa slikovnicom Ljekarnik Miško ili zašto veljača ima 29 dana, koja je prevedena na slovenski i estonski i najnovijim tekstom u stihovima Srpanjski machor. Uz akademski posao indologa bavi se i književnim prevođenjem. Preveo je nekoliko desetaka slikovnica s engleskog, njemačkog i slovenskog i nekoliko raznorodnih tekstova – romana, pripovijedaka, stručnih tekstova – sa slovenskog, njemačkog, engleskog, hindskog i urdskog. Ljubiteljima dječje književnosti i slikovnica poznat je, između ostalog, i kao uspješan prevoditelj stihovanih slikovnica Julije Donaldson, koje su u njegovom prijevodu već postale dječji klasici (npr. Grubzon, Mjesta ima na metli svima, Najotmjeniji div u gradu itd.).

Petar Cvirn rođen je 1986. u Zagrebu. Završio je studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kazališni je, filmski i televizijski glumac.